Slučaj Vasilev nerešiva enigma za srpsko pravosuđe 1Foto: Medija centar

Ekstradicioni postupak protiv bugarskog biznismena i političara Cvetana Vasileva već sedam godina stoji u mestu. Kako je preneo Insajder, Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je rešenje o izručenju bugarskog državljanina, vrativši predmet Višem sudu na ponovno odlučivanje.

Ovo je treće takvo rešenje doneto od 2014. godine od kada je Bugarska raspisala poternicu za Vasilevim. Kako piše Insajder, sva tri puta obrazloženje je bilo identično – bitno su povređene odredbe krivičnog postupka, a izreka rešenja je nerazumljiva i međusobno protivrečna.

Pravni zastupnik Cvetana Vasileva, advokat Vladimir Beljanski za Danas ističe da je rešenje ukinuto jer prvostepeni organ nije istovremeno primenio tri relevantna propisa – Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, Evropsku konvenciju o ekstradiciji i Bilateralni ugovor između Jugoslavije i Narodne Republike Bugarske o uzajamnoj pravnoj pomoći.

– Rešenje o ekstradiciji se donosi kada su ispunjene sve pravne pretpostavke, što ovde naprosto nije slučaj. Potpuno je jasno da se protiv Cvetana Vasileva vodi politički postupak, kao i da bi njemu izručenjem bilo povređeno pravo na pravičan postupak, ali i ugroženo zdravlje i bezbednost, navodi Beljanski.

Dodatan dokaz da se radi o političkom progonu, Beljanski vidi u činjenici da se istovremeno u Bugarskoj vodi postupak protiv supruge i ćerke Cvetana Vasileva.

– Istovremeno se vode tri ekstradiciona postupka u Srbiji i sva tri se nalaze u identičnoj fazi. Krivični postupak u Bugarskoj je protiv članova porodice Cvetana Vasileva pokrenut isključivo kako bi se na njega izvršio dodatan pritisak, ističe Beljanski dodajući da je progon Vasileva usledio kao osveta za to što je počeo da se bavi politikom.

Bugarsko tužilaštvo, međutim, Vasileva potražuje zbog optužbi da je bio na čelu kriminalne grupe koja je proneverila oko 1,3 milijarde evra ugrožavajući stabilnost bugarskog bankarskog sistema. Vasilev je u Srbiju došao 2014. godine, desetak dana pre raspisivanja poternice za njim. On se vezuje sa vlasništvo Srpskoj fabrici stakla u Paraćinu, koja je u međuvremenu otišla u stečaj. Mediji su svojevremeno objavili da je on 2014. godine uplatio donaciju od 1,2 miliona dinara fondaciji supruge bivšeg predsednika Srbije Tomislava Nikolića.

Zoran Živković, osnivač Nove stranke u prošlosti je u više navrata tvrdio da Vasilev uživa političku zaštitu. Najnovija odluka Apelacionog suda, kako navodi za Danas, još jedna je potvrda da je bio u pravu.

– To je još jedan dokaz da živimo u kriminalnom režimu. To što se s vremena na vreme uhapse neki kriminalci, ne menja činjenicu da je Srbija pretvorena u sigurnu kuću za one iz kriminalnog miljea. Vasilev se već godinama nalazi na Interpolovoj poternici. Najpre je bio u dobrim odnosima sa Nikolićem, a sada je očigledno isti slučaj i sa Vučićem, navodi Živković.

Prema njegovim rečima, Vasilev će biti izručen onda kada se oni koji opstruišu ovaj postupak sklone.

– Prvi korak da se to učini je da opozicija pobedi na izborima i pošalje ovaj kriminalni režim u istoriju i u zatvor. Korak koji tome mora da prethodi je ujedinjenje opozicije u jednu kolonu, kaže Živković.

Prethodnih godina vodilo se nekoliko ekstradicionih postupaka koji su privlačili pažnju javnosti. Najviše sličnosti sa postupkom protiv Vasileva, imao je postupak za izručenje rumunskog biznismena i političara Sebastiana Gice. Taj postupak je okončan tako što je Gica dobio politički azil u Srbiji. Dosta pažnje je privukla i činjenica da Srbija već godinama Crnoj Gori ne izručuje bivšeg predsednika Državne zajednice SCG Svetozara Marovića. Takođe, Srbija je primila dosta međunarodnih kritika zbog odluke da ne izruči dvoje članova Srpske radikalne stranke koji se u Hagu terete za nepoštovanje suda i uticaj na svedoke. Kritike iz inostranstva došle su i zbog odluke da se Turskoj izruči kurdski državljanin Dževdet Ajaz i pored preporuke Komiteta UN protiv torture.

Advokat Aleksandar Olenik navodi da ga svi ti primeri navode na zaključak da je Srbija postala utočište za sve one sa dubokim džepom koji je napunjen na problematičan način.

– Takvi ljudi se ne izručuju, a izručuju se ljudi za koje postoji osnovana sumnja da ih šaljemo u smrt, umesto da bude obrnuto, ističe Olenik. On dodaje da je odluka o izručenju i formalno i suštinski politička.

– Zakon predviđa da konačnu odluku o izručenju donosi ministar pravde, jedna politička figura. Međutim, u praksi je taj politički uticaj još vidljiviji pošto se stiče utisak da sudovi samo daju formu za političku odluku, navodi Olenik.

Igra bez granica

Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima propisuje da prvostepenu odluku o ispunjenosti uslova za izručenje donosi nadležni sud. Nakon odluke dozvoljena je žalba sudu u višem stepenu, koji to rešenje može da potvrdi, ukine ili preinači. Međutim, zakon ne propisuje koliko puta sud u višem stepenu može da ukine presudu i vrati na ponovno odlučivanje. Iz tog razloga ekstradicioni postupak može da traje godinama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari