Prosečna starost građana Srbije je 40 godina, a starosna granica je u porastu. Ovakva demografska slika stanovništva predstavlja pritisak na zdravstveni sistem, jer je broj starijih i bolesnih sve veći. Takođe, primećen je porast obolelih od hroničnih nezaraznih bolesti, kao i malignih oboljenja.

To stvara velike finansijske izdatke na ionako preopterećeni zdravstveni sistem, a jedno od rešenja je da se u sistem zdravstvene zaštite pod jednakim uslovima uključi i privatna praksa – ocenjeno je na jučerašnjoj panel diskusiji „Demografski trendovi i zdravstveni sistem Srbije“ u organizaciji Danas konferens centra.

Gordana Bjelobrk, šefica Odseka za demografiju Republičkog zavoda za statistiku, istakla je da demografska slika Srbije pokazuje visoku prosečnu starost stanovništva, kao i negativan prirodni priraštaj.

– U odnosu na 2002. kada je u Srbiji bilo 7,5 miliona stanovnika, u 2010. u našoj zemlji je 7,3 miliona ljudi. Od 165 opština, pozitivan prirodni priraštaj zabeležen je samo u osam – Grockoj, Zvezdari, Novom Sadu, Sjenici, Novom Pazaru, Tutinu, Bujanovcu i Preševu. U odnosu na broj rođenih beba, broj umrlih godišnje je veći za oko 35.000 – upozorila je Bjelobrk.

Dubravka Šaranović Racić, pomoćnica ministra zdravlja, istakla je da je krajem 2010. donet petogodišnji plan razvoja zdravstvene zaštite, u cilju unapređenja zdravstvenog stanja stanovništva i produžetka životnog veka.

– Stopa smrtnosti odojčadi i dece uzrasta do pet godina znatno je smanjena. Usvojeni su akcioni planovi po opštinama na osnovu demografske slike stanovništva a početkom meseca doneta je Uredba o planu mreže zdravstvenih ustanova koje će biti organizovane u odnosu na broj i strukturu stanovništva određenog podneblja. Pored postojećeg u Beogradu, otvoriće se zavodi za gerontologiju i u Nišu i Kragujevcu, a najverovatnije i u Novom Sadu – ukazala je Šaranović Racić na neke od aktivnosti Ministarstva zdravlja. Ona je dodala da sve veći broj pacijenata zahteva i veći broj zdravstvenih radnika, kao i da je Ministarstvu finansija poslat zahtev da se dodatno uposli još 600 ljudi – 400 medicinskih sestara i 200 lekara.

Ivana Petrović, zamenica direktora Belmedika, naglasila je da je jedno od rešenja da se rastereti postojeći zdravstveni sistem tako što će se iskoristiti potencijal privatnog sektora.

– Najveći problem je taj što privatni sektor nije integrisan u sistem zdravstvenog osiguranja, pa pacijent plaća sve, i to duplo. Ne može mu se, na primer, otvoriti bolovanje, pa često privatne ordinacije budu prazne, dok su gužve u državnim zdravstvenim ustanovama ogromne. U sistemu zdravstvenog osiguranja, što se tiče privatne prakse, trenutno su dijaliza i barokomore, dok su nekada bile i određene ginekološke intervencije. Sa druge strane, kada je reč samo o skenerima, trećina ih je u privatnim ordinacijama, dok su gužve i čekanja za skener u državnim – ogromne – istakla je Petrović. Ona je dodala da je pored rasterećenja državnog sektora i smanjenja lista čekanja, potencijal privatne prakse u sistematskim pregledima koji se mogu organizovati kako bi se rano dijagnostikovala oboljenja i isključili faktori rizika, zatim u vakcinaciji, lečenju i edukaciji. Petrovićeva je naglasila da je jedan od problema sa kojima se suočava zdravstveni sistem u Srbiji odliv mozgova, kao i da bi ti lekari mogli biti uposleni u privatnom sektoru, ukoliko bi on bio integrisan u zdravstveni sistem.

Sa ovom konstatacijom složila se i Tatjana Radosavljević, direktorka Lekarske komore Srbije, koja je dodala da pored odlaska lekara iz zemlje, odlaze i čitave porodice, što utiče na demografsku strukturu stanovništva.

– Skoro 16 odsto stanovništva Srbije starije je od 65 godina i nalazimo se na četvrtom mestu liste najstarijih populacija u svetu. Demografski podaci pokazuju da je stepen urbanizacije veći od 50 odsto, a sa druge strane, imamo nepristupačne krajeve do kojih je nemoguće da dođe hitna pomoć, posebno u otežanim uslovima. Jedan od predloga je i nabavka helikoptera za ove potrebe, kao i veći broj vozila za hitne intervencije. Plan mreže zdravstvenih ustanova mora da se prilagodi demografskim tendencijama a jedan od načina da se privatna praksa uključi u zdravstveni sistem je upravo u tim nepokrivenim područjima – istakla je Radosavljević. Ona je dodala da je u Srbiji trenutno 30.500 licenciranih lekara, od kojih je izabranih specijalista opšte medicine 3.473, ginekologa 484 i 1.233 pedijatra. Taj broj u privatnoj praksi je, prema njenim rečima, znatno manji.

– Iako se na birou nalazi oko 2.000 lekara, mi smo u deficitu zdravstvenih radnika i zbog njihovih sve češćih odlazaka u inostranstvo. Međutim, ne možete drugačije motivisati vrhunske stručnjake da ostanu u zemlji, sem finansijski, a to je u ovom trenutku nemoguće – zaključila je Radosavljević, dodajući da u rešavanje problema u zdravstvu treba da se uključi čitava država.

Na konferenciji je naglašeno da su dugovanja Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje prema farmaceutskim kućama i veledrogerijama oko 86 milijardi dinara, što dodatno ugrožava funkcionisanje i održivost zdravstvenog sistema.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari