Predrag Finci, profesor iz Sarajeva, objašnjava: „Oni koji su pre ovog rata bili predstavnici nečega što se moglo smatrati građanskom klasom u budućem životu neće ništa predstavljati. Sada će se formirati nova klasa ratnika i pobednika. Kod nas ponovo dolazi 1945“.

Umesto u Beogradu, kako je prvobitno određeno, 12. prvenstvo sveta u košarci održano je u Torontu u Kanadi. Prvo mesto osvojili su Amerikanci pobedom nad Rusijom. U borbi za treće mesto Hrvatska je savladala Grč- ku. Beogradski sportski novinari ukazuju da su nepravednim sankcijama oštećeni ne samo jugoslovenski košarkaši i navijači, već ljubitelji košarke širom sveta. Da joj nije uskraćeno pravo da brani titulu osvojenu u Argentini 1990, reprezentacija SRJ bila bi najbliža srebrnoj medalji, jer je realno bolja i od Grka i od Hrvata i od Rusa.

Povodom 50-godišnjice oslobođ enja Vranja u tom gradu otvorena je nova fabrika kompanije Jumko. Na svečanost je pozvan i Milošević. Kako i priliči, proglašen je za počasnog građanina. Pre nekoliko meseci on je prkosno izjavljivao da sankcije mogu da traju i hiljadu godina. U međuvremenu se predomislio i pomirljivo poručuje: „Mi ne želimo da one što duže traju, već ih se treba što pre osloboditi“.

Televizija, radio i kontrolisana štampa neprestano ponavljaju da Srbija ne učestvuje u ratu. Najveća zasluga za to pripisuje se Slobodanu Miloševiću.

Društvo za negovanje tradicija ratova Srbije do 1918. dodelilo je predsedniku Srbije Orden srpskog junaka.

Povodom 110-godišnjice Mašinske industrije Niš posebno priznanje dodeljeno je Slobodanu Miloševiću.

Predsednik Srbije ovogodi- šnji dobitnik je povelje za mir SO Kraljevo.

Slobodanu Miloševiću dodeljena je Velika spomen plaketa ]uprije povodom 50-godišnjice oslobođenja.

Savez udruženja boraca Pri- štine predložio je da se Miloševi- ću dodeli Orden slobode, jer je „u vreme raspada socijalističkih država u istočnoj Evropi mudrom politikom vešto transformisao sistem Srbije i sačuvao je od velikih društvenih i ideolo- ških potresa“. Orden nije dodeljen, pošto se ispostavilo da je to priznanje bivša Jugoslavija dodeljivala za ratne zasluge. Nova dr- žava ne dodeljuje odlikovanja jer ih ni nema. Prištinski list Jedinstvo dodelio je Miloševiću Zlatnu povelju.

SR Jugoslavija prihvatila je mirovni plan za BiH, obustavila političku, vojnu i ekonomsku podršku bosanskim Srbima i uspostavila blokadu na Drini. U Republiku Srpsku mogu da se šalju samo hrana, lekovi i ostala humanitarna pomoć. Milošević je prihvatio zahtev da na granič- nim prelazima na Drini budu razmešteni strani posmatrači. Prvi put posle više od dve godine međunarodna zajednica poverovala je Beogradu. Savet bezbednosti usvojio je 23. septembra rezoluciju kojom su na sto dana suspendovane pojedine sankcije, a istovremeno su poo- štrene sankcije protiv bosanskih Srba. Rezolucijom se omogućava obnavljanje putničkog vazdu- šnog i pomorskog saobraćaja te kulturna, naučno-tehnička i sportska saradnja. „Rezolucija o postepenom ukidanju sankcija predstavlja faktičko priznanje Savezne Republike Jugoslavije“, ističe se u komentaru Tanjuga. I novinari i političari znaju da to nema veze s priznanjem, ali i jedni i drugi smatraju da i dalje mogu da obmanjuju javnost, pa rezoluciju prikazuju kao veliku pobedu Beograda. Režimski mediji gotovo se takmiče ko će patetič nije i euforičnije da predstavi značaj ublažavanja sankcija.

Kontić drsko izjavljuje da „svet vraća svoje dostojanstvo“. Marjanović kaže da „oporavak privrede dobija novi zamah“. Šešelj tvrdi da je odluka samo formalna. Koštunica ukazuje da je reč o beznačajnom ublažavanju blokade koje neće ni na koji način poboljšati život većine građana. On predlaže stvaranje „širokog demokratskog saveza nasuprot beogradskom režimu koji je već priznao avnojevske granice Hrvatske i BiH“. Ni vlast ni opozicija ne spominju razloge zbog kojih su sankcije uvedene.

Zvaničnici su optimisti. Statistika ne daje mnogo osnova za to. U Srbiji ima 680 hiljada nezaposlenih, oko 700 hiljada na prinudnim odmorima. Oko milion ljudi stalno i povremeno radi na crno. Odbor za trgovinu Privredne komore Srbije procenjuje da na sivu ekonomiju otpada 60 odsto prometa.
Nastavlja se

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari