Niko ne dovodi u pitanje stav da države Zapadnog Balkana moraju postati članice Evropske unije, budući da postoje nedvosmisleni geografski, politički i ekonomski razlozi za to – naglasio je u kraćem intervjuu Danasu ambasador Velike Britanije u Srbiji Stiven Vordsvort.

 Prema njegovom mišljenju, evropski zvaničnici jedinstveni su u oceni da ne sme biti zaustavljen proces proširenja Unije, iako je gotovo izvesno da zbog aktuelne globalne ekonomske krize i drugih problema, poput ratifikacije Lisabonskog ugovora, nijedna država neće biti primljena u članstvo do kraja ove godine. On, takođe, smatra da je „prirodno da Srbija postane članica“ EU, ali da je za ostvarenje tog cilja potrebno da vlada uloži dosta napora.

– Srbija treba da nastavi da korača putem kojim je krenula pre nekoliko meseci, nakon deboklade rada parlamenta. Ohrabruje to što je Skupština Srbije počela da „čisti” nagomilane predloge i usvaja reformske zakone – kazao je britanski ambasador. U tom kontekstu, smatra Vordsvort, neophodno je da Srbija i druge države koje žele da se pridruže EU, učine sve što je u njihovoj moći kako bi „uverile” Uniju da će biti „dobri članovi“, i da je njihov prijem u evropsku porodicu u obostranom interesu.

Kako ocenjujete trenutne odnose Britanije i Srbije?

– Veoma sam zadovoljan saradnjom dveju država. Ona je vrlo sadržajna i raznovrsna. U našoj ambasadi veoma su aktivna odeljenja za međunarodni razvoj (DFID) i trgovinu i investicije (UKTI), iako će ove godine nesumnjivo biti manje investicija u Srbiji, što je posledica ekonomske krize. Posebno su značajne saradnja vojnog odeljenja ambasade sa Ministarstvom odbrane Srbije, kao i saradnja među našim ministarstvima unutrašnjih poslova, s obzirom na činjenicu da je Srbija tranzitna linija za organizovani kriminal. Takođe, Britanski savet je veoma aktivan u Srbiji i angažovan je na brojnim projektima, kao što je, na primer, izgradnja pešačkog mosta na Kalemegdanu. Budući da sam rođen u Velsu, naročito mi je drago što je velški umetnik uključen u taj umetničko-građevinski projekat u kojem učestvuju i kolege iz Srbije.

Da li će vlada premijera Gordona Brauna uspeti da odoli pritiscima opozicije koja je ojačala zahvaljujući ekonomskoj krizi?

– Laburistička stranka je na vlasti dugi niz godina, tako da je normalno da s vremena na vreme opozicija osnaži pozicije, kao što je to slučaj sada kada se država suočava s ekonomskom krizom. Ipak, proteklih nekoliko sedmica taj trend je izmenjen, što je umnogome rezultat nedavnog samita G-20 održanog u Londonu, koji je javnost uglavnom doživela kao „najvažniji sastanak tokom mandata Gordona Brauna“. Taj skup je prošao bolje nego što su mnogi očekivali, a različiti akteri uspeli su da usaglase stavove – Sjedinjene Države s jedne strane, Francuska i Nemačka s druge.

Mada postoje različita mišljenja o načinima na koji bi se trebalo uhvatiti u koštac s krizom, mislim da su učesnici samita poslali dobre signale svetskoj javnosti, što je takođe omogućilo britanskoj vladi da osnaži poziciju na domaćem terenu. Budući da se bliži kraj mandata ove vlade, izbori koji će biti održani najkasnije polovinom 2010. biće izazov za nju. Ipak, javnost počinje da uviđa da je vlada u najmanju ruku preduzela mere u cilju prevazilaženja krize, ali niko ne može da predvidi šta će se dogoditi u narednih 12 meseci. Jedni smatraju da je potrebna promena, dok drugi tvrde da vlada ima dovoljno iskustva i stručnosti da se izbori s problemima i da bi trebalo da ostane na vlasti.

Pojedini analitičari tvrde da će protekcionizam ojačati u EU kao rezultat ekonomske krize. Da li je mogućtakav scenario?

– Delim mišljenje zvaničnika koji smatraju da protekcionizam nije rešenje, s obzirom na činjenicu da takav princip može samo da pogorša situaciju. Britanija i druge države sveta jedinstveni su u tom stavu, kao što je potvrdio najširi konsenzus na samitu G-20 u Londonu. Svet je naučio lekciju iz situacije koja je vladala tokom 1920-ih i 1930-ih kada je protekcionizam izazvao haos. Mislim da je jedno od mogućih rešenja krize pospešivanje i očuvanje globalne trgovine, ali ukoliko pojedine države „postave bedeme“, to neće biti ostvarivo. Dakle, moramo zajedničkim snagama raditi na prevazilaženju trenutnih problema.

 

Godina izazova

Ambasador Vordsvort tvrdi da će ova godina doneti niz novih izazova za Uniju, s obzirom na činjenicu da će biti održani izbori za Evropski parlament, potom biti biran novi sastav Komisije, a moguće je i raspisivanje novog referenduma u Irskoj o ratifikaciji Lisabonskog ugovora. Prema njegovim rečima, jedino ukoliko novi ugovor stupi na snagu biće stvoren okvir za naredne faze integracija, uključujući i uvođenje novih funkcija, kao što je pitanje predsednika EU. Vordsvort naglašava da je suviše rano spekulisati o mogućem postavljenju bivšeg britanskog premijera Tonija Blera, ali smatra da bi to bilo „interesantno za Britaniju“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari