Studija: Čak 64 odsto žrtava trgovine ljudima čine maloletnici 1Foto: Pixabay/sammisreachers

Prema poslednjim dostupnim podacima za Srbiju iz 2019. godine, 64 odsto žrtava trgovine ljudima činile su osobe mlađe od 18 godina, a čak 90 odsto njih su devojčice, navela je Jelena Hrnjak iz organizacije Atina.

U susret 30. julu, Svetskom danu borbe protiv trgovine ljudima, Atina – Udruženje građana za borbu protiv trgovine ljudima i svih oblika rodno zasnovanog nasilja objavilo je studiju slučaja o kršenju prava na privatnost i poverljivost podataka dece žrtava seksualnog zlostavljanja i trgovine ljudima u Srbiji pod nazivom „Čovečanstvo duguje deci najbolje što ima“.

„Seksualno zlostavljanje je jedna od najtežih i po posledicama najkompleksnijih formi nasilja koje ostavlja ozbiljne zdravstvene, psihološke, socijalne i razvojne posledice po dete. Prema dostupnim podacima UNICEF-a, najmanje 120 miliona devojčica uzrasta od 10 do 18 godina bilo je primorano da ima seksualni odnos ili da učestvuje u aktivnostima neprimerenog seksualnog sadržaja. U skoro 90 odsto slučajeva počinioci su im bili poznati odranije. S druge strane, podaci na globalnom nivou pokazuju da je gotovo svaka treća žrtva trgovine ljudima maloletna, s daleko najvećim učešćem devojčica u tom broju. Žene žrtve trgovine ljudima su u 82 odsto slučajeva trafikovane u svrhe seksualne eksploatacije, devojčice u 72 odsto, dok je to slučaj sa 10 odsto muškaraca i 27 odsto dečaka žrtava trgovine ljudima. Prema poslednjim dostupnim podacima za Srbiju iz 2019. godine, 64 odsto žrtava trgovine ljudima činile su osobe mlađe od 18 godina,  dok je i prethodnih godina, prateći statističke podatke, situacija bila slična – oko 90 odsto njih su devojčice“, izjavila je Jelena Hrnjak iz organizacije Atina.

Ova studija je nastala iz potrebe da se prikaže život jedne devojčice Ane, žrtve trgovine ljudima i seksualnog iskorišćavanja čiji problemi nisu nestali hapšenjem trgovca ljudima, već su se uvećali i to zbog neodgovarajućeg postupanja i izostanka postupanja nadležnih organa koji su bili dužni da ovo dete zaštite.

Poseban aspekt studije bavi se brojnim kršenjima prava ove devojčice, a naročito prava na privatnost i poverljivost podataka sa osvrtom na neprofesionalno izveštavanje pojedinih medija u Srbiji, koji su joj naneli nenadoknadivu štetu otkrivši njen identitet i iznoseći detalje o njenom seksualnom zlostavljanju.

Studija predstavlja presek zatečenog stanja u praksi u kojem se iznova i iznova ponavljaju štetne radnje poput curenja informacija iz nadležnih institucija, kao i objavljivanja identiteta maloletnih žrtava trgovine ljudima i detalja njihovog seksualnog zlostavljanja u široj javnosti kroz medije.

Kao takva, ona poziva i podseća na važnost čuvanja integriteta ličnosti deteta, ugleda, dostojanstva, prava i najboljeg interesa deteta žrtve, kao i da deca koja su iskusila nasilje ni u jednom momentu ne smeju ostati bez pravovremene, adekvatne, krivičnopravne, porodičnopravne i socijalne zaštite od nasilja, kao i od sekundarne viktimizacije.

„Iako ova studija pokazuje slučaj samo jedne devojčice žrtve trgovine ljudima i seksualnog zlostavljanja, ovaj slučaj nažalost nije usamljen. Iz tog razloga je i nastala ova studija i to u najboljoj nameri da bude podsetnik i da prevenira da se ovakve situacije ponavljaju, ali i da bude pokazatelj profesionalcima u Srbiji da su u obavezi da stalno preispituju svoja postupanja, kao i da u punoj meri primenjenju postojeće zakone i omoguće deci žrtavama seksualnog nasilja što bezbolniji oporavak od traume i uspešnu i funkcionalnu reintegraciju. S tim u vezi, ova studija nudi i konkretna rešenja tj. preporuke za saniranje uzroka i posledica koje dovode do kršenja prava na privatnost i poverljivost podataka maloletnih žrtava seksualnog zlostavljanja i trgovine ljudima. Ona nosi i poruku da mi sami, kao i čovečanstvo, dugujemo deci najbolje što imamo”, izjavila je Andrijana Radoičić Nedeljković, autorka studije iz organizacije Atina.

Studija je kreirana u okviru projekta „Sačuvaj privatnost – odupri se pritisku“ koji zajednički sprovode organizacije Atina, Partneri Srbija, SHARE fondacija, A11, Da se zna i Beogradska otvorena škola, uz podršku Evropske unije.

Tekst je deo projekta „Ljudi kao unosna roba, posebno na tržištu seksa“ koji je sufinansiran iz budžeta Republike Srbije, Ministarstva za kulturu i informisanje. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari