Predrag Vasić, sudija Višeg suda u Beogradu, pored toga što se njegov slučaj i dalje nalazi u fioci disciplinskih organa Visokog saveta sudstva, jedan je od 33 kandidata za šest mesta u budućem sastavu ovog tela.

Sudija Vasić je u žižu javnosti dospeo krajem jula kada je princu Aleksandru Karađorđeviću kao rođendanski poklon doneo uramljeno rešenje o njegovoj rehabilitaciji koje je, kao postupajući sudija, sam potpisao. Zbog burne reakcije pravosudne zajednice koju je ovaj slučaj izazvao, angažovali su se i disciplinski organi Visokog saveta sudstva. Ipak, iako je prošlo više od tri meseca od spornog događaja, i dalje se ne zna da li će disciplinski postupak protiv sudije Vasića biti pokrenut ili odbačen.

Prema rečima disciplinske tužiteljke VSS-a sutkinje Mirjane Ilić, pokrenute su određene istražne radnje u ovom slučaju.

– Prikupljeni su dokazi, izvršen je uvid u spise i saslušan je sudija Vasić. To su sve javno dostupne informacije – kaže Ilićeva, ali nije mogla da precizira da li je protiv sudije Vasića pokrenut disciplinski postupak.

Ovu informaciju nismo mogli da dobijemo ni od postupajućeg zamenika tužioca VSS-a sudije Borivoja Papa, koji nam je rekao da sva komunikacija ovog organa ide preko disciplinske tužiteljke.

Uzgred, Borivoje Pap, sudija Višeg suda u Novom Sadu, takođe je jedan od kandidata za mesto u budućem sazivu Visokog saveta sudstva. On je bio disciplinski tužilac i u postupku koji se vodio protiv sudije Višeg suda u Beogradu Vladimira Vučinića (bio predsedavajući sudija u predmetu vlasnika Delte Miroslava Miškovića), zbog toga što se obraćao medijima.

Na spisku kandidata za člana VSS-a se nalazi i Janko Lazarević, sudija Vrhovnog kasacionog suda koji bi, da u maju ove godine nije došlo do izmena Zakona o sudijama, po sili zakona bio u penziji. Naime, tim izmenama je sudijama Vrhovnog kasacionog suda omogućeno da umesto sa 65 idu u penziju sa 67 godina.

Prema Zakonu o Visokom savetu sudstva, budući članovi Saveta se biraju tako da svi sudovi budu zastupljeni. Tako će Vrhovni kasacioni, Privredni apelacioni i Upravni sud dati jednog člana, jedan će doći iz apelacionih sudova, jedan iz viših i privrednih sudova i jedan sa teritorije Vojvodine. Osnovni, prekršajni i Viši prekršajni će dati dva buduća člana Visokog saveta.

Da se kandiduju mogu sve sudije sa stalnom funkcijom, koje predloži sednica suda iz svoje kategorije ili koji dobiju pismenu podršku najmanje dvadeset sudija. Nakon što Izborna komisija Saveta utvrdi liste kandidata, sudije tajnim glasanjem odlučuju o njihovom izboru. Predsednici sudova ne mogu da se kandiduju. Kada sudije utvrde spisak ljudi, konačan izbor imaju poslanici Narodne skupštine.

Izborna komisija Visokog saveta sudstva će do 9. novembra utvrditi konačnu listu kandidata.

Prema zakonu, Visoki savet sudstva je nezavisan i samostalan organ koji obezbeđuje i garantuje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija. Ovom telu su podarene izuzetno široke nadležnosti kako bi moglo da ostvari cilj zbog kojeg je osnovano. Između ostalog, Savet bira sudije za trajno obavljanje sudijske funkcije, odlučuje o prestanku sudijske funkcije, predlaže Narodnoj skupštini kandidate za izbor sudija prilikom prvog izbora na sudijsku funkciju, predlaže skupštini izbor i razrešenje predsednika Vrhovnog kasacionog suda i predsednika suda, predlaže Vrhovnom kasacionom sudu kandidate za sudije Ustavnog suda…

Od samog konstituisanja ovog tela 2009. godine, rad Saveta je praćen brojnim kontroverzama koje su dovele u pitanje njenu ulogu zaštitnika nezavisnosti pravosuđa. Najupečatljiviji primer je prva reforma pravosuđa iz 2010. godine, tokom koje je trećina sudija u Srbiji otpuštena, jer nije prošla reizbor. Nakon što je došlo do promene vlasti u zemlji, proces reizbora je od strane Ustavnog suda proglašen neustavnim i sve sudije su vraćene na posao. Odštete sudijama zbog ove reforme se i dalje plaćaju.



Ko sedi u Visokom savetu sudstva?

Sastav Visokog saveta sudstva čini 11 članova. Uz šest predstavnika sudova, izborne članove daju, u skladu sa svojim izbornim procedurama, i pravni fakulteti i Advokatska komora Srbije. Pored osam izbornih, sastav Saveta popunjavaju i tri stalna mesta. Po toj liniji, u VSS-u uvek sede aktuelni Ministar pravde, predsednik Vrhovnog kasacionog suda i predsednik parlamentarnog odbora koji se bavi pravosuđem.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari