I Hag i Lukićev advokat - ćute 1Foto: EPA/BAS CZERWINSKI POOL

Bivšem generalu Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije Sretenu Lukiću, koga je Haški sud zbog ratnih zločina na Kosovu osudio na 20 godina zatvora, prošlog meseca isteklo je dve trećine kazne.

Advokat Sretena Lukića, Branko Lukić, nije hteo da za Danas odgovori na pitanje da li je njegov klijent zatražio prevremeno puštanje na slobodu. „Nažalost, u ovom momentu, ne mogu da govorim o navedenoj temi“, odgovorio je na pitanje Danasa.

Takođe, iz Mehanizma za međunarodne krivične sudove, na pitanje našeg lista, da li je stigao zahtev Sretena Lukić za prevremenim puštanjem na slobodu, stigao je odgovor da nisu u mogućnosti da „komentarišu bilo kakve zahteve za prevremenim puštanjem na slobodu“. Lukić je najpre, u februaru 2009. osuđen na 22 godine zatvora, ali je kazna, na osnovu žalbe, smanjena na 20 godina.

Hagu se dobrovoljno predao 2005. godine. S obzirom na to da je u zatvoru 14 godina, ispunjava uslov da nakon dve trećine kazne, podnese zahtev da bude pušten na prevremenu slobodu. Jer, prema presudama Haškog tribunala, vreme provedeno u zatvoru i tokom suđenja, računa se, takođe, kao odsluženje kazne.

Podsetimo, pretresno veće izreklo je presudu u predmetu protiv Milana Milutinovića, Nikole Šainovića, Dragoljuba Ojdanića, Nebojše Pavkovića, Vladimira Lazarevića i Sretena Lukića, 26. februara 2009. godine. U presudi, prema kojoj je Lukić osuđen najpre na 22 godina, a potom na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina, između ostalog piše da je Veće zaključilo da je on imao znatna ovlašćenja nad jedinicama MUP razmeštenim na Kosovu 1998. i 1999. godine i da je bio odgovoran za planiranje, organizovanje, kontrolisanje i rukovođenje aktivnostima policije na Kosovu.

Veće je zaključilo da je Lukić bio važan učesnik u udruženom zločinačkom poduhvatu i ocenilo da je imao značajan doprinos u izvršenim zločinima svojom kontrolom nad snagama MUP. Takođe, Veće je zaključilo da je jedini razumni zaključak taj da je Lukić delio nameru da se prisilno raseli albansko stanovništvo Kosova, odnosno, da je isto tako razumno mogao predvideti ubistva civila kosovskih Albanaca pri izvršenju zajedničkog plana, kao i uništenje ili nanošenje štete verskim objektima, odnosno džamijama.

U presudi piše i da je Sreten Lukić u svojstvu načelnika štaba MUP, uživao značajna ovlašćenja nad policijskim snagama koje su bile odgovorne štabu MUP. Pretresno veće je zaključilo da je Lukić bio de facto komandant snaga MUP na Kosovu od sredine 1998. do sredine 1999. godine, te da je bio spona između dejstava MUP na terenu na Kosovu i opštih politika i planova uspostavljanih u Beogradu. Međutim, Pretresno veće, na osnovu predočenih dokaza, nije uvereno u to da je Lukić bio umešan u prikrivanje tih zločina tajnim odvoženjem tela civila s Kosova u druge delove Srbije.

Zatvor u Poljskoj

U novembru, 2014. godine, sud u Poljskoj odlučio je da dozvoli da penzionisani general srpske policije Sreten Lukić kaznu zatvora nastavi da služi u poljskom zatvoru. Lukić je tako postao drugi srpski haški optuženik koji služi kaznu u Poljskoj. Pre njega, u Poljsku je stigao bivši general vojske Republike Srpske, Radislav Krstić, na odsluženje ostatka kazne od 35 godina zatvora, na koju je osuđen zbog učestvovanja u masakru u Srebrenici 1995. godine.

„Slučaj Đorđević“

Uskoro, 17. juna ističe i dve trećine zatvorske kazne bivšem načelniku Resora javne bezbednosti MUP-a Srbije Vlastimiru Đorđeviću koga je, takođe zbog zločina na Kosovu Hag osudio na 18 godina zatvora. Protiv njegovog puštanja na slobodu peticiju je pokrenula porodica ubijene braće Ilija, Agrona i Mehmeta Bitićija. Oni od Haga traže da ne oslobodi Đorđevića dok ne otkrije sve što zna o ubistvu braće Bitići i masovnim grobnicama nestalih Albanaca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari