Nadam se da presuda Karadžiću neće biti promenjena 1

Otkako je izabran za predsednika Republike Srpske (RS), Radovan Karadžić je bio najuticajnija ličnost u RS.

Bio je donosilac odluka, talentovan političar, demagog koji je vešto koristio ljude, arhitekta bosanskog genocida. Jednostavno, 1991. godine sve je bilo pod Karadžićevom kontrolom, ističe u razgovoru za Danas američki istoričar Robert J. Donia, čija će knjiga „Radovan Karadžić – Uzroci, postanak i uspon genocida u Bosni i Hercegovini“ večeras biti predstavljena u Beogradu.

Kako ukazuje, većina materijala koju je koristio u ovoj knjizi potiče iz arhiva Haškog tribunala, poput svih Karadžićevih telefonskih razgovora, koje je bosanska policija presretala od maja 1991. do aprila 1992, ali i transkripata Skupštine RS, koja je čak 55 puta zasedala tokom rata.

* Kakvi su bili odnosi Karadžića i bivšeg komandanta Vojske RS Ratka Mladića?

– Oni nikada nisu bili bliski, iako je Karadžić izabrao Mladića na čelo Vojske RS. Posle samo mesec dana njihovi putevi su se razdvojili. Bilo je dosta sukoba među njima, koji su doveli i do neuspešnog pokušaja Karadžića da otpusti Mladića 1995. Bez obzira na sve to, uspevali su da sarađuju, makar to bilo i uz posredovanje treće strane.

* Mnogima, čak i sa ovih prostora, nije poznato to da se njih dvojica nisu slagali. Šta bi se desilo da su se Karadžić i Mladić slagali?

– To, naravno, ne možemo znati. Međutim, ako uzmemo Srebrenicu, njihova politika da o tome šta je potrebno da se sprovede u Srebrenici, bila je ista, iako su se na kraju bili nadmetali ko će da preuzme zasluge za to.

* Vi ste u Haškom tribunalu svedočili protiv Karadžića. Otkud to?

– Pa, počeo sam da svedočim u predmetima pred Tribunalom 1997. godine. Moja uloga je bila, pre svega, da sudijama obezbedim istorijsku pozadinu događaja tokom rata, kao i da pred sudom predstavim i analiziram važna. Tokom tih 12 ili 13 slučajeva u kojima sam svedočio, shvatio sam da je Karadžić bio ključna ličnost bosanskog rata.

* Da li ste zadovoljni zatvorskom kaznom od 40 godina koju je Karadžić dobio?

– Jesam, ali nadam da neće biti promenjena nakon žalbenog procesa.

* Zašto tako mislite?

– Pa, bilo je šokantnih oslobađajućih presuda tokom godina.

* Šokantnih?

– Da, šokantnih, poput slučaja hrvatskog generala Gotovine, zato što je tumačenje zakona u žalbenom postupku bilo potpuno drugačije od onog u prvostepenom postupku.

* Šta generalno mislite o radu Tribunala?

– Tribunal je imao i i dalje ima problema, ali taj sud je jedan plemenit eksperiment. Svakako je unapredio međunarodno pravo, iako mu je bazična struktura problematična. Na primer, to što predsednik suda ima veliku moć, pa je bivši predsednik Tribunala Teodor Meron tu moć zloupotrebljavao.

* Ipak, bez Tribunala mnogi ratni zločinci bi bili slobodni?

– Naravno. I pored toga što neki od njih nisu osuđeni ili su oslobođeni, ipak su proveli neko vreme u pritvoru.

* Do kraja novembra bi trebalo da bude izrečena presuda Ratku Mladiću. Šta očekujete?

– Iskreno, ne znam. Verovatno će presuda biti ista kao i Karadžiću.

* Kako vidite trenutne odnose Srbije i BiH, da li se nešto promenilo od kraja rata?

– Mislim da jeste… Dok god nema sukoba to je promena na bolje. Tu su i vize, slobodno kretanje ljudi… Čak je odnos Srbije i Kosova bolji sada nego što je bio pre pet godina. Velika zasluga za to ide Evropskoj uniji, kao i želji ljudi sa ovih prostora da budu deo Unije.

* Da li to znači da će problemi biti rešeni ako jednog dana ceo Zapadni Balkan budu deo EU?

– To bi svakako obezbedilo neku strukturu za rešenje konflikata, jer evropske integracije stavljaju ljude na isti ekonomski i politički put. Smatram da ako budu ulazile u EU, ući će nekoliko bivših jugoslovenskih republika u isto vreme kako ne bi došlo do stavljanja veta u nekim pitanjima, kao što to Hrvatska radi sada.

* Može li rast naconalizma da predstavlja problem na tom putu?

– Može, ali čak i nacionalistički lideri pronađu razloge da sarađuju. Na primer, vrlo je značajna poseta Aleksandra Vučića Srebrenici 2015. Iako je završena katasrofom, sama činjenica da je otišao tamo i izrazio žaljenje majkama Srebrenice i ostao pri tome kada su bacili kamenje na njega, ta poseta je bilo vrlo važna.

Tramp i Putin kao blizanci

* Vi ste ekspert i za Rusiju. Kakvi su odnosi Vašingtona i Moskve otkako je Donald Tramp izabran za američkog predsednika?

– Veoma su komplikovani. Trampova administracija izbegava da na bilo koji način kritikuje Vladimira Putina, što je opasno. Putin uvek pravi neku zaveru prema SAD, to je jednostavno njegova životna svrha – da Americi i EU zagorčava život. Mada će neki reći da je opravdano što tako gleda na svet… Takođe, postoje i neke pozitivne stvari između SAD i Rusije.

* Kada Trampa i Putina vidite zajedno izgledaju kao prijatelji?

– Više izgledaju kao da su blizanci. To je veoma zastrašujuće. A i zastrašujuće je što je u Rusiji dominantna oligarha… Upravo to vidimo i kod Trampove administracije.

* Da li će Tramp dočekati kraj mandata?

– Mislim da hoće, ali je pravo pitanje da li će osvojiti i drugi mandat. Vidi se da on nema kontrolu nad Kongresom, sudovi su protiv njega, kao i druge institucije. Međutim, i pored toga za 35 odsto birača on je i dalje glavna pozitivna ličnost u SAD.

* A šta Tramp „radi“ sa Severnom Korejom?

– To ni Tramp ne zna.

* Da li može doći do rata sa Severnom Korejom?

– Da, postoji mogućnost i za tu opciju. verujem da će vojni vrh SAD uraditi sve da se izbegne rat, iako je jedan deo vojnog establišmenta spreman za sukob.

Promocija knjige večeras u CZDK-u

Promocija knjige Roberta J. Donia „Radovan Karadžić – Uzroci, postanak i uspon genocida u Bosni i Hercegovini“ održaće se večeras u Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) u 18 časova. O knjizi će govoriti Latinka Perović, Sonja Biserko, Nemanja Stjepanović i Sinan Alić. Prisutni u CZKD-u moći će da razgovaraju i sa autorom knjige, u izdanju IKD „University press – Magistrat izadanja“ Sarajevo i Fondacija „Istina, pravda, pomirenje“ iz Tuzle. Donia je napisao četiri knjige o događajima u BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari