Decembar je, kao i 1990. i 1992, srećan za Miloševića i njegovu partiju. Socijalisti ubedljivo pobeđuju.


Mihal Ramač: 1993 – GODINA KOJU SU POJELE NULE /26

Mihal Ramač (1951), novinar, književnik i prevodilac, objavio je šest zbirki pesama, knjige političkih eseja „Povest o početku kraja”, „S one strane snova” i „6. oktobar”, preveo na rusinski i s rusinskog tridesetak knjiga. Bio je glavni i odgovorni urednik dnevnih listova Naša Borba, Vojvodina i Danas. Radi u Radio-televiziji Vojvodine. Prema tekstu koji objavljujemo kao feljton snimljena je televizijska serija u šest epizoda, koja je emitovana tokom novembra i decembra 2013. godine.

 

Sa milion i 600 hiljada glasova osvajaju 123 mesta u Skupštini – samo četiri manje od natpolovične većine. Depos je dobio 45, SRS 39, DS 29, DSS 7, DZVM 5, koalicija albanskih partija dva mesta. Predsednik Srbije je opušten. Pre godinu dana dobio je dvadesetak mesta manje pa je opet radio šta je hteo. Reditelj Radivoje Lola Đukić komentariše: „Zašto je važno koliko je poslanika u Skupštini kad se o svemu odlučuje na jednom, i to najpametnijem mestu?“

Većina istraživača, analitičara i prognozera i ove godine je omanula. Neki objašnjavaju da je razlika nastala zbog manje izlaznosti nego prošlog decembra. Neki tvrde da je SPS na Kosovu falsifikovao rezultate i tako dobio 21 poslaničko mesto. Najpribližnija je bila prognoza Centra za politikološka istraživanja Instituta društvenih nauka u Beogradu. Po njoj, socijalisti bi trebalo da dobiju 33, Depos upola manje, radikali 12 i demokrate 10 odsto glasova.

U Beogradu je od početka godine izdato dvadeset hiljada dozvola za oružje. Policija procenjuje da oružje poseduje svaki peti punoletni žitelj glavnog grada. Dozvolu ima samo polovina. Popularna „duga devetka“ može da se kupi za hiljadu do hiljadu i po maraka. Automatski pištolji „hekler“ i „uzi“ koštaju do dve hiljade. „Kalašnjikov“ je nepraktičan, pa se prodaje i za pet stotina maraka. Broj krivičnih dela i ubistava povećan je, prema zvaničnim podacima, za 36 odsto

Većina jedva spaja kraj s krajem. Na ulicama Beograda ima sve više beskućnika, skitnica i klošara.

Ima i onih kojima se obraćaju turističke agencije nudeći doček nove godine u Singapuru, na Tajlandu, Kanarskim ostrvima, Pekingu… Za 16 dana na Baliju treba dati 1.400 dolara.

Što su siromaštvo i očaj stare urbane srednje klase veći, to su statusni simboli nove elite materijalno sve raskošniji, a kulturno sve siromašniji i jednoobrazniji. Sve ono što je godinama štrčalo kao marginalna, mada masovna novokomponovana potkultura – tokom 1993. dobija punu javnu podršku, često i političku.

Milošević i Tuđman dogovorili su se 21. decembra u Ženevi da muslimanskoj strani ponude dodatne teritorijalne ustupke kako bi joj pripala trećina teritorije Bosne i Hercegovine. Međutim, dva dana kasnije lideri zaraćenih strana nisu prihvatili ponudu. Lord Oven uverio ih je jedino da obustave neprijateljstva do 15. januara. Kao i sva ranija primirja, i ovo će kršiti sve tri strane.

Vlada Radoja Kontića još jednom najavljuje energične mere za izlazak iz krize. U novogodišnjoj noći milijarda će, brisanjem devet nula, postati – jedan dinar. Pored toga, uvodi se taksa na izlazak iz zemlje: deset maraka po osobi, trideset maraka po automobilu, hiljadu petsto po autobusu. Ova mera će režimu svakodnevno obezbeđivati solidnu količinu gotovog novca, ali će izazvati poskupljenje stranih proizvoda.

Decembarska inflacija dostigla je 250 hiljada posto, godišnja – milion posto.

Dinar je sve traženija novčanica u Evropi. Razlog je prost: većina ljudi nikad nije videla banknotu sa devet ili jedanaest nula.

Marka je 1. decembra koštala 45 miliona. Poslednjeg dana u godini – hiljadu milijardi, odnosno bilion dinara.

Te godine umrli su poznati umetnici: pesnikinja Desanka Maksimović, književnik i kritičar Oto Bihalji Merin, slikar Milan Konjović, vajar Stevan Bodnarov, glumci Taško Načić, Stojan Aranđelović, Dragomir Gidra Bojanić, Miloš Žutić, filmski montažer Vuksan Lukovac, novinar Đorđe Radenković, nekadašnji političari Pal Šoti, Sejdo Bajramović, Tihomir Vlaškalić, Cvijetin Mijatović. Srbija, odnosno međunarodno nepriznata Jugoslavija, u 1994. ulazi mimo sveta. Zbog mnogih prepreka sve teže je otići iz nje. Onima koji ostaju nije ništa lakše. U polumračnim gradovima i mračnim selima završetak 1993. godine bio je za ogromnu većinu građana još beznadežniji nego njen početak. Kraj

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari