Srednjoškolci koji pohađaju neku od pet škola od nacionalnog značaja nemaju značajne povlastice u odnosu na vršnjake u srednjim školama u Srbiji. Ove obrazovne ustanove se razlikuju po tome što se kompletno finansiraju iz republičkog budžeta, dok „običnim“ školama materijalne troškove pokrivaju lokalne samouprave, a Ministarstvo prosvete zarade zaposlenih.

Titulu škole od posebnog nacionalnog značaja nekim obrazovnim ustanovama donela je samo formalno priznanje, a drugima veća finansijska sredstva. U Srbiji samo pet škola ima ovaj status – Matematička i Filološka gimnazija iz Beograda, Karlovačka gimnazija, Prva kragujevačka gimnazija i Škola za muzičke talente u Ćupriji.

– Mi redovno izdvajamo sredstva za funkcionisanje ovih škola. One imaju specifične potrebe, manje učenika u odeljenju. U Matematičkoj gimnaziji, na primer, potrebno je angažovati profesore sa fakulteta sa određenim procentom radnog vremena – kaže za Danas načelnik Odeljenja za srednje obrazovanje u Ministarstvu prosvete Dragan Marinčić.

Da bi Vlada Srbije proglasila neku školu za ustanovu od nacionalnog značaja, treba da ostvaruje program koji je od posebnog interesa za državu. Marinčić kaže da trenutno nema zahteva da još neka obrazovna ustanova dobije pomenuti status, te da takav predlog može uputiti i sama škola, ali da mora da ima specifičan program koji realizuje, kao i rezultate.

– Sama titula je značajna, jer se trudimo da postignemo što bolje rezultate. Za to su najzaslužniji naši učenici, ali i nastavnici koji sa njima rade. Učenici ove škole, posebno iz odeljenja obdarenih za matematiku, postižu uspehe na regionalnim i republičkim takmičenjima, a imamo i đake koji učestvuju na međunarodnim takmičenjima. U uslovima besparice možda smo u prednosti nad drugim školama, jer redovno dobijamo novac za materijalne troškove, a ako nam nešto zatreba, u pomoć priskače opština – kaže za Danas Slavica Marković, direktorka Prve kragujevačke gimnazije.

Direktorka Karlovačke gimnazije Slavica Šokica ističe da im status škole od nacionalnog značaja nije doneo više novca i bolje uslove za rad, ali je javnost podsetio na postojanje i značaj najstarije gimnazije u Srbiji.

– Zgrada u kojoj se nalazi gimnazija pod zaštitom je države kao spomenik kulture, a održavanje takvog objekta zahteva dosta novca. Zasad se snalazimo, ali je neophodna sanacija vodovodne, kanalizacione mreže, elektromreže i grejnih instalacija. Nadležne institucije su obećale da ćemo dobiti novac za rekonstrukciju – kaže Šokica za Danas. 

Bolje stanje u Matematičkoj gimnaziji

Direktor Matematičke gimnazije u Beogradu Srđan Ognjanović navodi da je od 2007, kada su proglašeni za školu od nacionalnog značaja, osetno popravila situacija kada je reč o finansiranju priprema i učešća na takmičenjima učenika ove škole.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari