Tužilaštvo ignoriše izrečene novčane kazne 1Foto: EPA/ Koca Sulejmanovic

Republičko javno tužilaštvo tužilo je juče poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljuba Šabića, jer je naložio Višem javnom tužilaštvu u Beogradu da objavi biografiju postupajuće tužiteljke u slučaju Savamala Sanje Đurić.

Podsetimo, Šabić je tražio da se zaštite svi lični podaci tužiteljke i ostali podaci koji nisu relevantni za tražene informacije.

Više od godinu dana tužilaštvo ne čini ništa da reši slučaj bespravnog rušenja objekata u Hercegovačkoj ulici, osim što ignoriše rešenja poverenika Šabića, zaštitnika građana i međunarodnih institucija, ali i zahteve građana da se otkriju „fantomi“ koji su rušili objekte u Savamali u izbornoj noći između 24. i 25. aprila prošle godine.

Šabić za Danas ističe da republički tužilac formalno, po članu 11 Zakona o upravnim sporovima ima pravo da tužbom kod upravnog suda traži poništaj konačnog rešenja svakog državnog organa, pa naravno i poverenika.

– Ali to pravo nije neograničeno, može da ga koristi samo iz zakonom predviđenih razloga. Dakle, kako zakon kaže: „ako je aktom povređen zakon na štetu javnog interesa“. Koji zakon je povređen? Koji javni interes? Na prvo pitanje tužba pokušava da „odgovori“ tvrdnjom da u Zakonu o javnom tužilaštvu piše da su personalni listovi tužilaca „službena tajna“. Zaboravlja jednu „sitnicu“ – da su sa Zakonom o tajnosti podataka koji je i lex specialis i lex posteriori u odnosu na Zakon o tužilaštvu, ta i slične odredbe u drugim zakonima anulirane, da smo usvojili nov sistem tajnosti koji uopšte ne koristi ni termin ni pojam „službena tajna“ – ukazuje Šabić.

Ali još važnije je, naglašava on, da čak i kad bi se radilo o tome da je biografija tužioca klasifikovana po važećem zakonu, tužilaštvo ostaje dužno da odgovori – koji je to javni interes aktom poverenika ugrožen?

– Nemoguće je odgovoriti koji, jer očito nije nijedan. Dakle tužba osim što se zasniva na anahronoj, nevažećoj odredbi zakona, još ignoriše činjenicu da je reč o biografiji javnog funkcionera, ne, da se našalim, tajnog agenta. Zanimljivo je posebno to da državni tužilac podiže ovakvu tužbu na inicijativu Višeg tužilaštva u Beogradu, „štiteći zakon i javni interes“ ignorišući istovremeno činjenicu da to Više tužilaštvo ne postupa po više konačnih rešenja poverenika, koje ni republički tužilac i pored inicijative višeg nije osporio, u slučajevima Savamala i Helikopter vrši više kažnjivih prekršaja, ne plaća kazne, dakle višestruko grubo krši zakon – navodi Šabić i zaključuje da iskrena briga za zakonitost i zaštitu javnih interesa valjda podrazumeva reagovanje na takvo ponašanje koje je mnogo više primereno kabadahijama nego tužilaštvu, organu čiji je posao da „štiti zakonitost“.

Interesantno je da se u godišnjem izveštaju poverenika Šabića navodi se da je od pet rešenja službe poverenika po žalbama građana u vezi sa slučajem Savamala, Više javno tužilaštvo izvršilo samo jedno – data je informacija o imenu postupajuće tužiteljke.

– Ostala rešenja u vezi sa slučajem Savamala, iako je je Više javno tužilaštvo tražilo, Republičko nije osporilo. Ali rešenja i dalje nisu izvršena. Inače, podnelo je 30 tužbi, čak 19 u poslednjih godinu, godinu i po dana. Od 30 tužbi, 14 je rešeno, 11 je sud odbio, tri rešenja poverenika poništio i vratio na ponovni postupak, zbog „nedovoljnog obrazloženja“. U dva od ta tri slučaja, ponovio sam iste odluke i opstale su, u trećem je tražilac informacija odustao, pa sam obustavio postupak. „Zanimljivo“ je i to da iako ovlašćenje da traži poništaj konačnog akta „zbog povrede zakona na štetu javnog interesa“ republički tužilac ima u odnosu na nekoliko hiljada organa vlasti, a koristi ga samo protiv poverenika – naglašava Šabić.

Kazne

Inače, poverenik Šabić je 24. februara kaznio Više javno tužilaštvo (VJT) sa 20.000 dinara jer je odbilo da dostavi biografiju tužiteljke građaninu Draganu Mariću, a potom 20. marta sa još 180.000 dinara. I umesto da VJT postupi po rešenju poverenika, Šabiću je stigla tužba od republičkog javnog tužilaštva. Prethodno je VJT tvrdilo da je biografija tužiteljke Sanje Đurić službena tajna, pa je odbilo da je dostavi Mariću, po njegovom zahtevu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja podnetom 29. septembra ove godine. Tužilaštvo je 12. oktobra odbilo traženi zahtev rešenjem PI-70/60.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari