U Srbiji ne postoji nikakva veza nauke i države 1Foto: Festival nauke

Akademik Zoran V. Popović i Lilijana Čičkarić iz Instituta društvenih nauka za N1 kažu da u Srbiji ne postoji nikakva sprega nauke i donosilaca političkih odluka. Srbija za nauku izdvaja tek 0,3 odsto BDP-a što je znatno manje od evropskog proseka koji iznosi oko dva procenta.

U Beogradu je danas održan okruigli sto Nauka i visoko obrazovanje, u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti i Instituta društvenih nauka. Teme razgovora bile su strategija razvoja nauke i visokog obrazovanja u Srbiji, organizacija naučno-istrazivackog rada i obrazovanje kadrova, kao i doprinos nauke privrednom i tehnoloskom napretku.

O problemima naučnika i istraživača, obrazovnog sistema, ulaganjima u nauku i odlivu mozgova, za Dan uživo televizije N1 govorili su Lilijana Čičkarić iz Instituta društvenih nauka i akademik Zoran V. Popović potredsednik SANU i predsednik Nacionalnog saveta za nauku i tehnološki razvoj.

Čičkarić kaže da ne postoji nijedna zemlja u Evropi koja izdvaja tako malo budžetskih sredstava za nauku, kao Srbija. Zato je, prema njenim rečima, potrebno hitno rešenje i formiranja agencija ili fondacija koje bi se bavile problemom finansiranja nauke.

Ona kaže i da za pitanje nauke ne bi trebalo da bude nadležan jedan resor u Vladi, već da bi pristup trebalo da bude disperzivan, jer više oblasti može imati benefite od ulaganja u nauku. Upozorava da je i povezivanje nauke i vosokog obrazovanja u Srbiji na niskom nivou, te da ne postoji sistem koji bi mogao da funkcioniše nezavisno od političkih interesa ili vladajuće garniture u zemlji.

Čičkarić kaže da se kadrovi u naučnom sektoru svakako ne biraju po političkoj liniji, ali da ne postoji spona između kreatora državne politike i nauke. “Nauka nije prepoznata kao pokretač razvoja društva”, upozorava gošća Dana uživo i ističe su da neke druge zemlje iz šireg regiona, poput Poljske, Češke i Rumunija, stavile nauku i inovacije na visoko mesto.

Dodaje i da se problem sa finansiranjem delimično može premostiti zahvaljujući evropskim fondovima i podseća da je od oko 6.000 – 7.000 naučnih radova na kojima su prošle godine radili stručnjaci iz Srbije, oko 40 odsto rađeno u saradnji sa međunarodnim partnerima. S druge strane, postoji model koji nije iskorišćen, a to je saradnja sa naučnom dijasporom, navodi Čičkarić.

Ona upozorava i da su naučnici u Srbiju trenutno u “limbu”, jer je prethodni ciklus projekata završen, a novi još nije ni krenuo. Kako kaže, ne zna se još ni koji će biti tematski programi, niti je ijedan segment konkursa raspravljan sa naučnom zajednicom.

“Nije napravljena valorizacija problema, i potencijalnih rešenja koja bi mogla da proisteknu iz rešenja naučnih projekata. Imamo nisku iskorišćenost naučnih rezultata. Me možemo naše proizvode da plasiramo na tržište”, ukazuje Čičkarić.

Akademik Popović kaže i da se strategija nauke, kao i mnoge druge strategije, samo prepisuju prema potrebi puta ka EU, a nemaju mnogo veze sa stanjem i perspektivama u Srbiji.

“Ništa ne znače strategije, kada nemamo instrumente da se uklapamo u takve strategije”, navodi on i podseća da se još produžavaju stari projekti iz 2011. godine.

Popović kaže da bi probleme nauke podelio na dve vrste: one za čije je rešenje potreban novac, i one koji se mogu rešiti bez novca, npr. da se napravi karton naučnih podataka, da se zna koliko tačno Srbija ima istraživača i sl.

Zoran V. Popović smatra i da je loše što je resor nauke pripojen Ministarstvu prosvete i smatra da bi što pre trebalo formirati Ministarstvo za visoko obrazovanje, nauku i tehnološki razvoj.

On ističe i da 95 odsto novca koji se dobije kroz projektno finansiranje, ode na plate, dok mali deo ostane za materijalne troškove. Kaže kako je jedan kolega izračunao da za materijalne troškove na raspolaganju ima tek 270 dinara dnevno i pita se kako je u takvim uslovima npr. moguće sprovesti ozbiljno medicinsko istraživanje u Srbiji, kada samo jedan test za Alchajmera košta 1.500 evra.

Popović smatra da je čak i 0,3 odsto BDP-a za nauku samo brojka na papiru, jer naučnici od početka godine nisu dobili ni dinara za materijal. “Kad slušamo donosioce odluka kažu da nikad bolje nije bilo. Dobro se puni kasa, a nemamo za materijalne troškove!?”

Gost Dana uživo kaže i da se nauka u Srbiji uopšte ne konsultuje i da nema nikakve sprege sa donosiocima političkih odluka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari