Čini se da su odnosi između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država ponovo pali na nizak nivo kada je Moskva ljutito odbacila optužbe da je demokratija u Rusiji počela da „nazaduje“. Rusko ministarstvo inostranih poslova okarakterisalo je optužbe Majka Mekonela, šefa Nacionalne obaveštajne službe u Vašingtonu, koje je u utorak izgovorio pred Komitetom oružanih službi Senata SAD, kao „staromodne“ i „potpuno neosnovane.

Čini se da su odnosi između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država ponovo pali na nizak nivo kada je Moskva ljutito odbacila optužbe da je demokratija u Rusiji počela da „nazaduje“. Rusko ministarstvo inostranih poslova okarakterisalo je optužbe Majka Mekonela, šefa Nacionalne obaveštajne službe u Vašingtonu, koje je u utorak izgovorio pred Komitetom oružanih službi Senata SAD, kao „staromodne“ i „potpuno neosnovane.“
Mekonel, stručnjak za bivši Sovjetski Savez, rekao je da se ruski predsednik Vladimir Putin sprema da montira sledeće predsedničke izbore tako da pobedi kandidat koga podržava Kremlj. „Marš ka demokratiji počeo je da nazaduje. Sada su tu dogovori kako bi se kontrolisali sam proces, stanovništvo i partije, do trenutka odabira budućeg lidera Rusije,“ rekao je Mekonel tokom razgovora o globalnim pretnjama SAD. Predsednik Putin je oko sebe okupio „ekstremno konzervativne“ savetnike koji su podozrivi prema SAD, objasnio je Mekonel.
Kremlj je optužio Mekonela za gajenje zastarelih stavova o Rusiji. Procene šefa obaveštajne službe „potpuno su neosnovane“, izjavio je Andrej Krivstov, zvaničnik ruskog ministarstva spoljnih poslova. Prepirke su se pojavile u trenutku oštrog pogoršavanja odnosa SAD – Rusija koji su prema stavovima analitičara na najnižem nivou od 1999, kada je NATO bombardovao Beograd. Moskva je oštro reagovala na planove američke administracije za izgradnju dva protivraketna postrojenja i radarskih baza u Poljskoj i Republici Češkoj. Putin je ismejao tvrdnje SAD da izgradnja baza ima za cilj sprečavanje mogućeg napada Irana ili Severne Koreje, objašnjavajući da je jasno da su postrojenja uperena protiv Rusije i njenog ogromnog nuklearnog arsenala. Putin je prošlog meseca najoštrije napao moć SAD do sada. Govoreći u Minhenu, on je optužio SAD za jednostrano ponašanje i pokušaje da postane jedini „gospodar koji donosi odluke u svetu“.
Analitičari objašnjavaju da su stavovi javnosti obe strane ojačali. „Putinov govor je u Rusiji izazvao ogromne reakcije među onima koji žele prvenstvo Rusije i koji u mislima imaju rusku imperiju“, rekao je Viktor Kremenik, zamenik direktora Američko-kanadskog instituta u Moskvi. „U SAD sve veći broj ljudi smatra da ih je Rusija nadmudrila. Umesto da se razvije u normalnu demokratsku državu, ona je postala energetska supersila. Oni na to gledaju kao na pretnju SAD i njenim saveznicima u Evropi“. Ostali analitičari kažu da očekuju smirivanje odnosa posle ere Buš-Putin. „Smatram da smo veoma blizu oružanoj trci“, rekao je Ivan Safrančuk, šef moskovskog biroa Svetskog bezbednosnog instituta. „Nijedna strana ne veruje onoj drugoj. Rusija reaguje na izgradnju raketno-odbrambenih baza, a SAD reaguju na reakciju Rusije“, dodao je on.
Vladin list Ruskaja gazeta pisao je u sredu da su ruski naučnici uznemireni američkim visokofrekventnim Aktivnoistraživačkim programom Harp, jer veruju da su naučnici SAD sve bliže razvijanju sistema koji bi omogućio remećenje čitave neprijateljske nuklearne sposobnosti uz pomoć jonskih zrakova. Rusija je odlučila da razvije sličnu tehnologiju, navodi se u listu.
Sa sve češćim pominjanjem novog hladnog rata ruske političke partije, uključujući i komuniste, dogovorile su se ove nedelje da prevaziđu razlike u stavovima o spoljnoj politici. „Rusija je ojačala i to ne odgovara SAD“, rekao je Konstantin Kosačev, šef parlamentarnog komiteta za inostrane poslove. „Oni još uvek gaje stavove iz 1990-ih, kada je Amerika postala jedina politička sila na planeti“, dodao je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari