Kako je Jugosloven preživeo brodolom Titanika? 1Foto: Matea Milošević / Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković

Kako je izgledao brodolom Titanika za Vreme na današnji dan, pre tačno osamdeset godina, ispričao je jedini preživeli brodolomac Jugosloven, dok Pravda razmatra kako rešiti pitanje skupih školskih udžbenika.

Vreme donosi zanimljivo svedočenje jedinog Jugoslovena koji je preživeo brodolom Titanika. Među 800 preživelih nalazi se Ivan Jelševca.

Kako je Jugosloven preživeo brodolom Titanika? 2

Oko deset sati uveče Ivan i njegovi drugovi iz sobe bili su već u postelji spremni za odmor. Oko sat vremena kasnije jak udarac katapultirao ih je iz kreveta pravo na pod. Brod je udario u santu leda.

Ivan se seća muškaraca koji su gurajući se grabili za čamce. On je sa svojim drugarima pomogao da se spasu prvo slabiji, žene i deca. Znao je da možda više nikada neće videti svoje prijatelje.

Uspeva da se ukrca na čamac kada je brod skoro potonuo. Posle tri sata veslanja ukrcali su se na parobrod. Bili su spašeni.

Kako je Jugosloven preživeo brodolom Titanika? 3

U ovom broju čitamo o neverovatnom spletu okolnosti kada je sarajevska firma tužila železničkog penzionera. Prema presudi, penzioner je dužan da isplati dug, a zastupnik firme zahtevao je da se obustave sva primanja.

Međutim, penzioner dobija obaveštenje da zabrana na primanja može nastupiti tek za 142 godine pošto su mu do te godine zaplenjeni svi prihodi. Dakle, dospeće ove obaveze bi nastupilo 2.081. godine.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Kako je Jugosloven preživeo brodolom Titanika? 4Slobodna utakmica ili monopolizacija udžbenika, tekst je lista Pravde kojim se analizira mogućnost uvođenja besplatnih učenika za siromašne učenike.

I pre tačno osamdeset godina početak septembra donosio je niz debata o školskom programu tadašnje Kraljevine Jugoslavije, a kao glavno pitanje ističe se pitanje školskih udžbenika.

Te 1938. godine jedna nova ideja obuzela je sve zainteresovane strane, od roditelja, izdavača ali i preprodavaca, nastavnika i učitelja.

“Naime, uvedena je školarina, koju plaćaju, uglavnom imućni, a siromašni, sa uverenjima o siromašnom stanju oslobođeni su školarine. Kada bi se školarina povećala za jedan, sasvim neznatan procenat, pa da se od njega kupuju knjige, bilo bi veoma praktično”, piše Pravda.

Ovaj list dodaje da bi time roditelji rešili veliku muku, jer bi siromašni đaci knjige dobili besplatno.

Pravda piše o još jednoj ideji, a to je da država oformi državnu štampariju za školske udžbenike koji bi bili dosta povoljniji, ali beogradski izdavači i pisci ne prihvataju tu mogućnost.

“U naše moderno doba treba pružiti svakome mogućnost da učestvuju u slobodnoj konkurenciji. Ko je najbolji, taj pobeđuje. A potrebno je da deca dobiju savremene udžbenike. Neka se pisci bore u slobodnoj konkurenciji pa će najbolji pobediti”, izjavio je za Pravdu Miloš Matović, jedan od pisaca đačkih udžbenika.

Reportaža o hirurškom odeljenju Državne bolnice našla se na stranicama Pravde te prve septembarske nedelje, pre tačno osamdeset godina.

Navodi se da je subota dan kada nadničari primaju svoje nagrade, dan koji mnogi željno očekuju da se provedu i provesele, ali prijatne sedeljke i raspoloženja u pojedinim slučajevima imaju svoj epilog u bolnici.

“Nije redak slučaj da na operacionom stolu leži čovek iz koga nabija alkohol. Ima onih koji na operacioni sto legnu pod narkozom koju su dobili još u kavani pri piću”, piše Pravda.

I baš u ovim ambulantama može se videti različitost života našeg naroda. Dok su u Beogradu najčešće slučajevi da se sedeljke i pijanke svršavaju tučom, a ponekad i razbijenim glavama, dotle se na selu događa da povređeni padne kao žrtva osvete ili je po sredi neko porodično obračunavanje, dodaje ovaj list.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1938. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari