Portparolka EU: Očekujemo da Srbija brzo primeni novu medijsku strategiju 1Foto: BETAPHOTO/ DRAGAN GOJIĆ

Pitanje vladavine prava je, naravno, razmatrano među glavnim temama tokom posete predsednika Vučića.

Srbija je napredovala u brojnim domenima. Na primer, što se tiče ustavne reforme, pozdravljamo to što je skupštinski odbor odobrio inicijativu za promenu Ustava i početak prve faze javnih slušanja. Takođe, videli smo korake u sprovođenju izborne reforme, u skladu sa preporukama OEBS-a i očekujemo konkretne rezultate pre narednih izbora, uključujući one koji će biti ostvareni pod okriljem međustranačkog dijaloga uz posredovanje Evropskog parlamenta, kaže za Danas Ana Pisonero Hernandes, portparolka Evropske komisije, upitana da li je predsednik Srbije Aleksandar Vučić tokom svog poslednjeg boravka u Briselu dao obećanja zvaničnicima EU da će biti sprovedene reforme u vezi sa izgradnjom pravne države. Podsetimo, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i šef diplomatije EU Žozep Borel poručili su da će biti ubrzan proces evropski put Srbije ukoliko bude „pozitivnih pomaka u segmentu vladavine prava“.

Portparolka EK ukazuje:“Očekujemo da će Srbija ostvarivati neprekidan i suštinski napredak u vladavini prava, u skladu sa obavezama iz sopstvenih akcionih planova, iz poglavlja 23 i 24. U tom kontekstu, takođe očekujemo da Srbija brzo primeni Akcioni plan o novoj medijskoj strategiji“.

Upitana za detalje infrastrukturnog projekta – brze pruge Beograd -Severna Makedonija, koji je najavljen tokom Vučićeve posete sedištu EU, Pisonero Hernandes precizira da je to deo železničkog Koridora 10.

– Što se tiče železničkog Koridora 10, to je suštinski deo proširene Transevropske transportne mreže EU, koja povezuje Salcburg u Austriji sa Solunom u Grčkoj. Ova transevropska transportna mreža povezuje Evropu putevima, železničkim prugama, vodenim saobraćajem, aerodromima, morskim i rečnim lukama,  te saobraćajnim operativnim sistemima. Modernizacija Koridora 10 u Srbiji je deo Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan, objavljenog u oktobru 2020, velikog programa podrške za povezivanja u infrastrukturi EU i Zapadnog Balkana, kao i unutar Zapadnog Balkana. Trenutno, Evropska komisija zajedno sa Srbijom radi na tehničkom i finansijskom strukturiranju modernizacije železničke linije Beograd-Niš, što je važan deo Koridora 10 u Srbiji. Koliko će finansijskih sredstava  EU izdvojiti za unapređenje ove železničke trase zavise od  mogućih opcija brzine, u skladu sa uslovima terena, što zahteva analize. EU nudi povoljne zajmove iz evropskih finansijskih institucija i značajne grantove, čija će visina biti definisana u konsultaciji sa Srbijom, u skladu sa infrastrukturnim prioritetima, postavljenim Ekonomskim i investicionim planom, ističe naša sagovornica.

Portparolka EK ukazuje da je EU obezbedila „gotovo sedam miliona evra za tehničku pripremu dela trase Beograd-Niš na Koridoru 10“, te da je, „EU već opredelila sredstva za druge delove Koridora 10, u vrednosti od 135 miliona evra, i za pripremu projekta i za izvođačke radove“.

Upitani da li pomenuta pruga Beograd-Severna Makedonija, kao i neki drugi infrastrukturni projekti sa državama  EU, poput najavljene izgradnje metroa u Beogradu u kojem će učestvovati francuske kompanije, ili „dolazak“ nemačkih firmi u našu zemlju, „vezuju ruke“ zvaničnom Briselu i članicama Unije da otvoreno i oštro kritikuju Vučićev režim zbog „deficita demokratije“, odnosno autokratskih tendencija,  stručnjaci za EU integracije navode za naš list da postoje i takve „kalkulacije“ u diplomatskim odnosima.

Ipak, oni naglašavaju da je nerealno očekivati da će zbog unosnih „biznis aranžmana“ institucije Unije, pre svega Evropski parlament, odustati od kritikovanja srpskih vlasti za „zabušavanja“ u vladavini prava, ma koliko se Vučić trudio da „medijski pokrije“ zamerke koje mu se upućuju u segmentima koji su ključni za napredak na evropskom putu.

– Infrastrukturni projekat koji je najavljen u Briselu finansirao bi se mobilizacijom sredstava na nivou EU, tako da ne bi trebalo da ima mnogo uticaja na ponašanje vlada država članica prema Vučiću. U svakom slučaju ne treba očekivati da će glasne kritike o stanju vladavine prava u Srbiji dolaziti iz pojedinačnih država EU, jer bi to zahtevalo pogoršanje diplomatskih odnosa kakvo nije na vidiku, konstatuje Aleksandar Ivković, urednik vesti i istraživač portala European Western Balkans.

Ivković napominje da „svakako da u kalkulacije pojedinačnih država članica EU kada je reč o odnosu prema vlastima u Srbiji ulaze investicije koje dolaze iz tih država, ali tu je zaista teško izvući neki opšti zaključak“.

– Ono mesto odakle može da dođe glasnija kritika stanja vladavine prava u Srbiji je nivo EU, a to se već neko vreme i dešava. U tom smislu, jedno od tumačenja najave investiranja u brzu prugu do Severne Makedonije jeste da je tu temu pokrenula srpska strana, uz eventualnu saradnju komesara Varheljija (Oliver Varhelji, komesar za proširenje EU, prim. novinarke), kako bi medijski „pokrila“ pozive da se postigne napredak u oblasti vladavine prava i slobode medija, koji su takođe stigli tokom ove posete i kako bi se stekao utisak da je EU krenula u „restart“ odnosa sa Vučićem bez suštinskog rešavanja bilo kojeg problema zbog kojeg su ti odnosi stagnirali, navodi on.

Prema Ivkovićevom mišljenju, Vučić „ne vezuje ruke EU“ kada je reč o kritici, „već samo utiče na to kako će poruke iz EU biti predstavljene u srpskoj javnosti, što mu omogućava kontrola nad medijima u Srbiji.

– Tu EU ne može mnogo toga da uradi u smislu komunikacije, jer će i vrlo oštre kritike, koje su, na primer, dolazile iz Evropskog parlamenta, naprosto biti ignorisane i pokrivene nečim drugim. EU bi ovde mogla jedino da pojača pritisak putem drugih mehanizama, uključujući kontrolu nad pristupnim procesom i sredstvima koja iz EU stižu u Srbiju, kako bi se eventualno stisak države na medije popustio. S druge strane, postoji tumačenje i da je ovaj infrastrukturni projekat najava da EU ulazi u odlučniju geopolitičku borbu sa svojim rivalima u Srbiji. To bi podrazumevalo da priču o pruzi tokom ovog sastanka nije inicirala srpska strana već EU, ali ja iz posete nisam stekao utisak da je tako. A čak i da jeste, i dalje nemamo odgovor na pitanje da li to podrazumeva i istovremeno smanjivanje kritika vezanih za vladavinu prava u Srbiji iz EK i EP. Takva promena strateškog pristupa EU u ovom trenutku mi se čini dosta rizičnim po nju, smatra Aleksandar Ivković.

Govoreći na istu temu, Stefan Simić iz Centra za demokratiju, navodi:“Ne bih rekao da se to može nazvati vezivanje ruku bilo kome“.

– Obe strane imaju interes da se ulaže u ovakve projekte. Evropska unija je veliki birokratski sistem koji sporo donosi odluke. Nismo ni u prošlosti videli preteranu nameru za kritikovanje autoritarne tendencije vlasti u Srbiji, bar ne u meri u kojoj je to potrebno. Da li će se to promeniti u budućnosti, zavisiće od mnogo faktora. Aleksandar Vučić uglavnom vodi obazrivu spoljnu politiku i za sada je u njihovim očima siguran partner. To pokazuje i njegova inicijativa oko mini Šengena, koja je naišla na odobravanje u Briselu. Kao deo toga vidim i izjavu vezanu za brzu prugu do Severne Makedonije. Ulaganje država EU u takve projekte može samo da bude od koristi i za njih i za nas. Ako žele da zadrže uticaj u Srbiji, moraju da ulaže u projekte koji su od značaja za razvoj. Time se njihov pregovarački potencijal povećava. Kao i prostor za kritiku, koji će iskoristiti kada to njima bude odgovaralo, poručuje Simić.

Samofalov: Verujem u vrednosti civilizovane Evrope

Komentarišući aktuelni odnos EU prema Aleksandru Vučiću, Konstantin Samofalov, generalni sekretar Socijaldemokratske stranke, kaže za Danas: „Svaki autokrata veruje da će vladati večno, ali na kraju završi na marginama istorije“.  „Verujem u Srbiju u Evropskoj uniji, verujem u vrednosti moderne , civilizovane Evrope, i ubeđen sam da u takvom društvu nema mesta za Vučića i njemu slične. SNS sat polako otkucava svoje poslednje minute, i treba da se adekvatno pripremimo za veliki posao koji nas očekuje u raspremanju nereda koji su nam ostavili“, poručuje on.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari