Vladavina prava u senci bezbednosti 1Foto: EPA-EFE/ LUKE MACGREGOR POOL

Mada je evropski komesar Johanes Han na samitu Berlinskog procesa u Londonu poručio, po ko zna koji put, da kandidati za članstvo u EU moraju da ispune uslove vladavine prava, „i to ne zbog Brisela, već zbog svojih građana“, vladavina prava nije bila među „top“ temama navedenog skupa.

„Detalj“ koji, možda, najslikovitije pokazuje manjak ozbiljnog interesovanja zvaničnika okupljenih za pregovaračkim stolom u britanskoj prestonici za sprovođenje u delo principa slobode medija, što je, podsetimo, neotuđivi deo uspostavljanja pravne države, jeste zajednička konferencija za novinare nemačke kancelarke Angele Merkel, britanske premijerke Tereze Mej i poljskog premijera Mateusa Moravieckog. Tom prilikom nije bilo dozvoljeno novinarima sa Zapadnog Balkana da postavljaju pitanja govornicima, o čemu je javnost preksinoć izvestio putem Tvitera čuveni britanski novinar Tim DŽuda.

Kako za Danas objašnjava DŽuda, na konferenciji su bila dozvoljena četiri pitanja.

– Pitanja su najpre Terezi Mej postavili novinari Dejli mejla i Skaja, što je, pretpostavljam, unapred odredio Dauning strit (britanska vlada), a zatim je jedan nemački novinar postavio pitanje Angeli Merkel i jedan poljski Mateusu Moravieckom. Nijedno od pitanja nije se ticalo konferencije o Balkanu, tako da ne znamo zašto je tako bilo dogovoreno i šta se to desilo, ističe britanski novinar.

Pojedini sagovornici Danasa iz diplomatskih krugova nezvanično komentarišu da ono što se dogodilo na završnoj konferenciji za novinare „nije cenzura u klasičnom smislu, ali da je obraćanje medijima troje zvaničnika zloupotrebljeno zarad unutrašnjopolitičkog razračunavanja, što je, takođe, kršenje slobode medija“. U tom kontekstu, naši izvori ne isključuju mogućnost da je Dauning strit hteo da pokaže Forin ofisu (Ministarstvu spoljnih poslova Velike Britanije), koji je organizovao skup, da premijerka kontroliše situaciju iako je dan ranije šef diplomatije Boris DŽonson podneo ostavku, u znak neslaganja sa Terezom Mej oko načina sprovođenja Bregzita.

Za razliku od evropskih zvaničnika, koji su na skupu u Londonu, uglavnom bili usredsređeni na diskusije o bezbednosti, civilno društvo je isticalo potrebu za izgradnjom demokratskih institucija. Kako je izjavio Milan Antonijević, direktor Komiteta za ljudska prava – JUKOM, „nismo videli mnogo slaganja sa stavom da bi vlade zemalja Zapadnog Balkana trebalo da promene svoju politiku prema medijima“. On je, podsetimo, istakao da „sloboda medija podrazumeva odsustvo pritisaka, kao i ista pravila i uslove rada za sve“.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari