Vlast u Srbiji diskredituje sudije i tužioce 1Foto: ALEKSANDAR ROKNIĆ

Pritisci na sudstvo i tužilaštvo, javno osporavanje međunarodnih presuda za ratne zločine, izostanak strategije za suzbijanje korupcije i siva slika stanja u medijima, ocene su iz novog polugodišnjeg izveštaja Evropske komisije o trenutnom stanju u poglavljima 23 i 24 u pristupnim pregovorima Srbije sa EU.

Kada je reč o pritiscima na sudstvo i tužilaštvo, u izveštaju u koji je portal Radio slobodna Evropa imao uvid, a prenela agencija Beta, podvlači se da vladini službenici, uključujući i neke na najvišem nivou, kao i članove parlamenta, nastavljaju redovno da javno komentarišu tekuće istrage ili sudske postupke ili pojedinačne tužioce i sudije.

„Tabloidi koriste informacije o tekućim istragama ili slučajevima. To rezultira diskreditacijom članova pravosuđa ili tužilaštva“, navodi se u dokumentu.

Uz osvrt na napore u sprečavanju korupcije, u izveštaju se konstatuje da od isteka nacionalne strategije za borbu protiv korupcije, Srbija nema uspostavljen strateški okvir politike ili mehanizam koordinacije, te da Vlada kasni sa izmenama zakona o finansiranju političkih aktivnosti. S druge strane, ocenjuje se nastavljeno sprovođenje nacionalnog programa smanjenja zaostalih sudskih predmeta, što pozitivno utiče na efikasnost rada sudova.

U izveštaju se takođe podvlači da Srbija nastavlja kontinuirano i javno da osporava presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, uključujući i slučajeve na najvišim nivoima.

Upozorava se da Srbija mora potpuno da sarađuje da Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (naslednik Haškog tribunala), kao i da potpuno prihvati i sprovodi njegove presude i odluke.

Kada je reč o regionalnoj pravnoj saradnji, EK ocenjuje da postoje bilateralni sporazumi Srbije sa Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Hrvatskom, da je saradnja sa BiH rezultirala sa pet optužnica u Srbiji, ali da sporazum sa Hrvatskom još nije pokazao nijedan opipljiv rezultat.

U poglavlju koji se tiče nestalih lica konstatuje se da je nastavak dijaloga Srbije i Kosova u julu prošle godine „dao novi podsticaj“ radu Međunarodnog komiteta Crvenog krsta kao predsedavajućem radne grupe za nestala lica, koji je održao tri sastanka u toku 2020 godine.

To je, kako se ukazuje, dovelo do zajedničkog iskopavanja na lokaciji Kiževak, na jugu Srbije, uz podršku Međunarodne komisije za nestala lica i Euleksa.

Što se tiče medijske situacije, u izveštaju se navodi da je „slika stanja u Srbiji siva“. Kako se naglašava, većina televizija sa nacionalnom frekvencijom i novina promovisala je politiku Vlade Srbije a nekoliko medija koji su nudili alternativne stavove imalo „ograničen doseg i nije pružalo efikasnu protivtežu“.

Radovanović: Potvrda da je Srbija zarobljena zemlja

U dokumentu se navode podaci Regulatornog tela za elektronske medije (REM) prema kojima je veliki prostora u programu dat analitičarima „koji su izgleda bili politički pristrasni“. Ukazuje se, takođe, da su lokalne organizacije civilnog društva izračunale da je 92 odsto programa nacionalnih emisija (od jula 2020. do februara 2021.) dato članovima vladajuće koalicije, koji su u 61 odsto slučajeva prikazani neutralno i u 31 odsto pozitivno, dok je osam odsto vremena dato predstavnicima opozicije, koji su uglavnom (65 odsto slučajeva) prikazani negativno. Komentarišući navedene nalaze, Aleksandar Radovanović, član Izvršnog odbora Pokreta slobodnih građana, navodi za Danas: „Ovi podaci nisu ni malo iznenađujući, s obzirom da su u privatizaciji lokalnih medija tokom 2017. godine ogromnu većinu kupili ljudi unutar ili bliski SNS-u, pre svih Radoica Milosavljević, Srđan Milovanović Kopernikus i Bratislav Bata Gašić, a da i oni koji nisu u njihovom vlasništvu, finansijski zavise od konkursa gradova i opština za sufinansiranje medijskog sadržaja na kojima novac dobijaju samo oni koji služe režimu“. Kako dodaje:“Podaci iz istraživanja su i precizna potvrda onoga što mi iz opozicije već godinama govorimo da je Srbija zarobljena država sa zarobljenim medijima koji građanima serviraju samo ono što odgovara Srpskoj naprednoj stranci. Upravo zbog toga smo kao ključne tačke pregovora s vlastima postavili RTS i REM, kako bismo stvorili mogućnost građanima da budu informisani“.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari