Program približavanja lokalne samouprave građanima i njihovog većeg uključenja u proces odlučivanja počeli smo da realizujemo još u jesen 2000. godine, odmah na početku prvog mandata i do danas smo postigli realni maksimum – kaže na početku razgovora za Danas Saša Paunović, predsednik opštine Paraćin.

Program približavanja lokalne samouprave građanima i njihovog većeg uključenja u proces odlučivanja počeli smo da realizujemo još u jesen 2000. godine, odmah na početku prvog mandata i do danas smo postigli realni maksimum – kaže na početku razgovora za Danas Saša Paunović, predsednik opštine Paraćin. Paunović (37), rođeni Paraćinac, član DS i već sedam godina prvi čovek opštine, navodi šta je u njegovom mandatu učinjeno kako bi se u ovoj opštini Srednjeg Pomoravlja demokratija približila građanima i kako bi oni lokalnu upravu doživeli kao istinski servis za rešavanje njihovih potreba.

Kompjuteri u službi građana

Za razliku od opština koje kompjutere koriste da bi službenici igrali pasijans ili ih koristili kao pisaće mašine, ovde smo izgradili informacioni sistem i povezali sva komunalna preduzeća. U toj mreži su i bezbednosne kamere koje su po celom gradu i koje takođe koristi policija. Imamo i posebni kompjuterski softver koji služi za opštinski Kol centar. Svaki zahtev građana koji tako stigne ne prepušta se samo opštinskim službenicima, već direktno ulazi u softver, memoriše se i ne izlazi iz softvera dok ne stigne potvrda da je taj problem rešen. Ranije je bilo da po dve-tri godine niko ne reaguje na poziv građana da se stavi poklopac na neki šaht, a sada zbog sistema video-kamera i tog softvera nema šanse da neko „zaboravi“ na poziv. Počinjemo da razvijamo i besplatne kompjuterske platforme, kako ne bismo plaćali skupe programe – kaže Saša Paunović.

– Nema više suvišnih šaltera, sklonili smo i taj deo formalne barijere između građana i opštinskih službenika. Imamo opštinski Kol centar, kakav na primer ima Inđija, koji se zasniva na tome da se građanin na jednom mestu može obratiti javnim službama kako b mu rešili problem. On ne mora da zna koja je tačno služba nadležna, ne mora da ide od šaltera do šaltera i gubi živce i vreme, već ima jedinstveni telefonski broj gde prijavljuje taj problem, a služba Kol centra žalbu dalje prosleđuje odgovornoj službi. Takođe, Kol centar redovno proverava da li je problem rešen. Znači, više ne morate da zovete Vodovod ili Elektrodistribuciju i da idete tamo na šaltere, jednostavno nazovete broj Kol centra i sve će biti rešeno – ističe Paunović.
Predsednik opštine Paraćin ipak naglasak stavlja na direktnu komunikaciju sa stanovnicima. On i sve opštinske službe svakodnevno su u konktaktu sa građanima i to na Internet forumu, koji posećuje nekoliko stotina uglavnom mlađih i obrazovanih Paraćinaca. Za razgovore sa većinom populacije uglavnom služe javni skupovi, koji se najmanje jednom godišnje organizuju u svakoj od 41 mesne zajednice.
– Tu se razgovara o tome šta smo uradili, šta građani misle da bi trebalo još da se uradi, koji problemi ih opterećuju… Svaki građanin naše opštine ima priliku, ukoliko ne želi da dođe direktno u opštinsku zgradu, da ode do svoje mesne zajednice u komšiluku i da kaže, direktno u lice, predsedniku i ostalim funkcionerima koja ulica mora da se uredi, zašto neki problem nije rešen i slično. Prosečno na tim skupovima bude ukupno oko 3.000 ljudi godišnje, što znači da 30-40 odsto domaćinstava učestvuje na tim skupovima. Pojedinačna posećenost zavisi od slučaja do slučaja. Tamo gde imamo rešeno snadbevanje gasom, kanalizaciju, struju, vodu onda dođe manje ljudi. Opet, ako odete u mesnu zajednicu u kojoj nema vodovodne mreže, a leto je i suša, što je problem u planinskim selima, onda tamo na jednom skupu imamo po 200 ljudi, znači skoro svako domaćinstvo – kaže Paunović.
U opštini Paraćin omogućen je besplatni prevoz sa sela do grada za oko 4.000 starijih ljudi, a novac za to ne ide iz opštinskog budžeta. U Jagodini, građani tu uslugu plaćaju preko budžeta oko 20 miliona dinara. Takođe, svaka paraćinska porodica koja dobije bebu, od opštinske uprave dobija prigodni poklon. Saradnja postoji i s nevladinim organizacijama, posebno sa udruženjima lica sa invaliditetom. To su ciljne grupe na koje Paunović obraća posebnu pažnju.
– Kad je Nova godina, svim građanima iz tih ciljnih grupa šaljem čestitku na kućne adrese i koverat s plaćenim odgovorom, gde mogu da me pitaju šta god požele. Svake godine pošaljemo sedam do osam hiljada takvih pisama, a ja odgovorim na svako pismo koje mi stigne nazad. Dobijem godišnje između 300 i 500 takvih pisama i trudim se da na bukvalno svako odgovorim temeljito i pošteno. Ima nekih građana, posebno starijih, sa kojima sam već počeo praktično da se dopisujem… Imamo otvoren i takozvani narodni telefon. U izbornoj kampanji delio sam na oko 10.000 adresa, odnosno svima koji su mi dali podršku za kandidaturu, svoju vizit-kartu sa brojem mobilnog telefona, kako bi građani mogli da me pozovu kad god im nešto treba. U pitanju, dakle, nije bila priča samo za kampanju, kad su izbori, već taj telefonski broj funkcioniše non-stop. I zovu ljudi. Evo i upravo me je jedna gospođa zvala da zakaže prijem i odmah ćemo razgovarati. Važno mi je da smo uspostavili i taj mehanizam približavanja lokalne samouprave građanima – zaključio je Saša Paunović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari