Vlast ne zanimaju ljudska prava, neće se odreći kontrole medija 1Foto: Aleksandar Roknić

U Srbiji je jako dugo na snazi klima nekažnjivosti i neodgovornosti, uz to se režim Aleksandra Vučić ni po koju cenu neće odreći kontrole medija.

To ističu za Danas Nedim Sejdinović iz Nezavisnog društva novinara Vojvodine i Goran Miletić, direktor Civil Rights Defendersa za Evropu povodom najnovijeg izveštaja Hjuman rajts voča (HRW) u kojem se navodi da je u Srbiji tokom 2020. postignut ograničen napredak na polju zaštite ljudskih prava.

Ova međunarodna organizacija navodi da su napadi i pretnje protiv novinara i dalje daju povod za zabrinutost, bez adekvatnih reakcija srpskih vlasti i podseća da je NUNS od januara do kraja avgusta zabeležio 28 slučajeva fizičkog napada i 33 slučaja pretnji ili zastrašivanja novinara.

HRW ukazuje i da je procesuiranje ratnih zločina kao i prethodnih godina usmereno isključivo na niskorangirane počinioce, te da se osobe sa invaliditetom i dalje se smeštaju u ustanove u kojima dugoročno borave, kao i da su nastavljeni su napadi na LGBT osobe.

Nedim Sejdinović smatra da je dobro to što što međunarodne organizacije daju sve negativnije, odnosno sve realnije ocene katastrofalne medijske situacije u Srbiji.

– Međutim, ključno je pitanje šta to u stvarnosti znači i kakve će posledice imati, s obzirom da se vlast na te izveštaje i ocene praktično i ne osvrće. Plašim se da smo već ušli u fazu kada pritisci sa zapada ne mogu da budu dovoljno efikasni. Vučićeva vlast se neće odreći kontrole medija ni po koju cenu, jer je ona i sazdana na zloupotrebi medija. Medijske slobode su najveća pretnja ovoj vlasti, i stoga ih ona neće dozvoliti. Neće se vlast odreći ni pritisaka na nezavisne medije i novinare, niti će odustati od njihovog targetiranja, neće se odreći ni konstantnog stvaranja atmosfere straha i nasilja, zbog čega niko u ovoj zemlji nije bezbedan. A novinari su prvi na udaru – ističe Sejdinović za Danas.

HRW, između ostalog, navodi da je od januara do kraja avgusta, Tužilaštvo za ratne zločine pokrenulo samo dve nove istrage i podnelo dve optužnice protiv ukupno četiri lica, te da je Viši sud u Beogradu osudio tri lica za ratne zločine.

Goran Miletić smatra da su predstavnici vlasti nezainteresovani za suočavanje sa prošlošću, „naročito za onaj deo u kome se moramo suočiti sa zločinima koje su činile različite srpske snage.

– Umesto narativa prema kome su Srbi isključivo i uvek žrtve, predstavnici vlasti moraju svojim izjavama podržati utvrđivanje činjenica i pravdu za žrtve. Ta pravda mora biti dostupna za sve žrtve, bez obzira kojoj etničkoj ili nacionalnoj zajednici pripadaju. Naravno, Srbija je mnogo odgovornija da kazni one koji žive u Srbiji, a koji su naredili, izvršili, podsticali ili skrivali ratne zločine nad pripadnicima drugih zajednica – ističe Miletić za Danas.

U izveštaju se ukazuje da su nastavljeni napadi, pretnje i kampanje blaćenja protiv LGBT osoba i aktivista, te da je Udruženje „DA SE ZNA!“ zabeležilo, između ostalog, osam slučajeva fizičkog napada i devet slučajeva pretnji.

Miletić ukazuje da u sudski postupci traju nedopustivo dugo i sa uslovnim osudama na napadače kao najčešćim epilogom.

– To ohrabruje nove napade i krajnje je neodgovorno reći da LGBT zajednicu napadaju „deca“. S druge strane, osude predstavnika vlasti, ali i opozicije su krajnje formalne i konfuzne. Veoma važna stvar je najavljeno usvajanje Zakona o registrovanim partnerstvima i vlast ima priliku da pokaže da li je zaista zainteresovana da suštinski unapredi zaštitu ovog dela građana Srbije – ističe Miletić.

Kako dodaje, nalazi izveštaja HRW-a su posledica nezainteresovanosti za unapređenje ljudskih prava, ali i klime nekažnjivosti i neodgovornosti koja već dugo vremena postoji u Srbiji.

– Napredak u oblasti poštovanja ljudskih prava je moguć i nije istina da je za sve kriv mentalitet ili nedostatak poznavanja standarda, već mnogo toga i dalje zavisi političke volje – zaključuje Miletić.

Sistem azila manjkav

HRW u izveštaju navodi da je u periodu između januara i avgusta, u Srbiji registrovano 2.084 tražilaca azila, što predstavlja značajan pad u odnosu na 6.156 koliko ih je bilo u istom periodu 2019. godine. HRW ukazuje da je sistem azila u Srbiji i dalje manjkav, uz teškoće koje tražioci azila imaju prilikom pristupa procedurama, niske stope priznavanja u poređenju s prosekom EU.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari