Vojvođanske brze pruge: Kako će izgledati i koliko će koštati vožnja od BG-a do NS-a? 1Foto: FoNet/ Zoran Mrđa

Već tokom izgradnje vidi se da će brza pruga Novi Sad – Beograd biti „san snova“. Međutim, javnosti još nije predočen ni finansijski, ni poslovni plan korišćenja pruge.

Impresivan je utisak sa gradilišta brze pruge Novi Sad – Inđija; na koju god lokaciju da odete radi se žestoko.

Donji stroj kakav su ovih dana videli novinari u Inđiji imponuje, baš kao i specifična ruska tehnologija kojom se polažu šine. Pragovi su, naravno, betonski, čime se nemerljivo doprinosi čuvanju bukovih šuma, piše portal 021.rs.

Spektakularna gradnja

Još su spektakularniji objekti na deonici između Čortanovaca i Sremskih Karlovaca; podižu se dva vijadukta dužine od po tri kilometra i obziđuju dve odvojene tunelski cevi, svaka duga 1,1 kilometar.

Geološki razlozi nalažu da se šipke, nosači stubova, utemeljuju do 40 metara dubine. Na trasi postoje čak pedeset i dva objekta koje treba rekostruisati i dograditi ili u celosti izgraditi.

Nevolja je što se radi pravovremenog završetka megazdanja saobraćaj morao stornirati. Do kraja posla.

Do Budimpešte za tri sata  

Deonica je samo etapa pruge Novi Sad – Beograd, a ova, opet, tek segment budućih brzih šina od Subotice do prestonice. Računa se i da će Mađarska izgraditi svoje deo, od Budimpešte do granice.

Vojvođanske brze pruge: Kako će izgledati i koliko će koštati vožnja od BG-a do NS-a? 2
Foto: Pixabay/ArtisticOperations

Time bi se dobio šinski put po kome se planira da putnički vozovi jure do 200 km na sat i rastojanje između dva glavna grada susednih država pređu za tri sata, umesto aktuelnih sedam i po časova.

Za radove na relaciji Prokop – Stara Pazova, dužine 34,5 kilometara, nije neophodno prekidati saobraćaj u potpunosti, biće, pak, potrebno za dogradnju novog i rekonstrukciju postojećeg koloseka između Subotice i Novog Sada. Etapa Novi Sad – Beograd biće okončana krajem 2021, trasa od granice do glavnog grada Pokrajine krajem 2023. godine.

Voz će sa nove glavne beogradske stanice do Novog Sada stizati za trideset, do granice za sedamdeset i pet minuta.

Cene od kojih boli glava

Ugovorena cena etape Stara Pazova – Beograd je 350, do Novog Sada (44,1 kilometar) 337,6 miliona dolara. Plan za relaciju Subotica – Novi Sad (109 km) procenjuje gradnju na 934 miliona evra.

Kalkulacija nam kazuje da će cena segmenta kroz Srbiju koštati oko 1,7 milijardi dolara. Deluje skupo čak i kada se sazna ono što se u prvi mah ne vidi. U usputnim stanicama će biti rekonstruisano ili izgrađeno još 111 kilometara šina, postavljeno 150 skretnica koje omogućavaju skretanje pri brzini od 100 kilometara.

Tu je i četrdesetak mostova za izbegavanje ukrštanja sa drugim saobraćajnicama, rekonstrukcija svih staničnih zgrada, dogradnja podzemnih prolaza za izlazak na peron.

Izostao tender, malo domaćih kompanija

Etapa Novi Sad – Stara Pazova finansirana je iz ruskog kredita, ostale dve iz kineskih. Radi se po principu da je glavni izvođač iz zemlje finansijera.

Podizvođači i deo dobavljača su sa domaćeg terena. Tu bi se mogla izreći ozbiljna primedba. Čini se da je malo domaćih kompanija uključeno, a zlatno pravilo nam kaže da se državna obnova i izgradnja radi i zbog razvoja domaće industrije.

Primedba bi mogla biti i na izostanak raspisivanja javnog tendera za finansijera, odnosno izvođača radova. Ceni se da bi uslovi kreditiranja bili bolji od postignutih direktnim dogovorom dve strane, a oni su rok od dvadeset, grejs period pet godina, kamata tri odsto.

Višestruko skuplja karta

Ipak, suštinsko pitanje je isplativost brzih pruga, posebno za uslove funkcionisanja u Srbiji. Brzi vozovi su namenjeni putničkom saobraćaju, nema ni logike, ni poslovne računice uobičajeni teret prenositi vratolomnim brzinama.

Kako su brzi vozovi hermetični i klimatizovani, snabdeveni brojnim digitalnim novotarijama za udobnost putnika, karte su, sudeći prema iskustvima Nemačke, Francuske ili Španije znatno, višestruko, skuplje nego u standardnim vozovima. Nije retko da se za prevoz tereta koristi uporedna trasa klasične pruge.

Poslovan svet je glavni korisnik brzih vozova; kod nas malobrojna kategorija. Stoga pruge ovog tipa imaju stanicu u gradskom poslovnom središtu na kojoj biznismeni izlaze i odlaze peške na poslovne sastanke.

Tako izbegavaju putovanja avionom, odnosno obavezan raniji dolazak na aerodrome i taksi prevoz od vazdušne luke do centra grada. Ali, izmeštanjem glavne beogradske stanice u Prokop železnica se lišava upravo ove prednosti.

Prećutkivanje bitnog

Broj potencijalnih putnika u Srbiji platežno sposobnih i voljnih plaćati skupe karte nije velik. Ni situacija u Mađarskoj nije bitno povoljnija, pa je opasnost manjka putnika realna.

Gotovo je izvesno da će putovanja luksuznim vozovima biti dotirana, bilo od železnice, bilo od države. Uostalom, takva je praksa u svim evropskim državama u kojima već jure brzi vozovi.

Izgleda da je u celoj Evropi teško izbeći subvencionisanje poslovanja luksuznih vozova. Međutim, o tome bi trebalo obavestiti javnost i pre nego što se započne izgradnja ambicioznih i grandioznih objekata.

Naša vlada je prećutkivala finansijsku stranu poslovanja novog načina putovanja. Takođe, prilikom odlučivanja o izgradnji u potunosti je izostala javna rasprava, posebno unutar stručnih krugova.

Tekst u celosti čitajte na portalu 021.rs.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari