Za šta su se borile feministkinje u Jugoslaviji pre 80 godina? 1Foto: Nataša Matović / Univerzitetska biblioteka

Stopiranje diskriminacije pri zapošljavanju, omogućavanje slobode udaje, kao i higijenska predavanja – glavni su bili podvizi feministkinja pre 80 godina.

Ovo pokazuju tekstovi iz lista Vreme od 23. januara 1938. godine, koje novinari Danasa prelistavaju. Novine Pravda od istog dana pak obrađuju pitanje – idealne žene.

Na stranama Vremena od 23. januara 1938. godine piše se o Godišnjoj skupštini Ženskog pokreta u Jugoslaviji. Glavne teme su borba protiv zakona koji brani učiteljicama da su udaju za neučitelja, ali i uredbi koje traže da se redukuje broj udatih žena koje su osigurane na poslu.

Za šta su se borile feministkinje u Jugoslaviji pre 80 godina? 2

“Velika aktivnost bila je povodom našeg Amandmana u Finansijskom zakonu u kojem je učiteljicama zabranjeno da se udaju za neučitelje”, govori potpredsednica Ženskog pokreta gđa Kićevac, a prenosi novinar Vremena.

Dalje se piše da su Beogradsku skupštinu feministkinja posetile i čehoslovačka princeza Kantakuzen, kao i Plaminkova, senatorka iz Praga, koje su obe podstakle beogradski pokret da se više bavi politikom.

U izveštaju se navodi da su feministkinje uspele da povećaju broj direktora žena u srednjim školama, kao i gimnazijama u Beogradu i Zagrebu. Skupština je pohvalila i što je veliki broj telegrafistkinja učestvovao na poslednjem takmičenju. Nakon uspega žena telegrafistkinja na takmičenju, ministar pošta je obećao da će ukinuti numerus kauzulus, koji je do tada ograničavao broj žena u poštanskoj službi.

Kao poseban uspeh, novinar pominje i “higijenska predavanja” koje feministkinje organizuju sa ženama sa periferije Beograda.

List Vreme još piše o udaji ćerke jednog sudije koja je postala kraljica Egipta, a prenosi i ispovest prve jevrejske književnice na Jaliji Estire Ruso. Ipak, novinarka ne razgovara sa njom o trenutnoj političkoj situaciji i odnosima prema Jevrejima u Nemačkoj, već o njenom privatnom životu, nastavničkoj karijeri, pa čak i o ljubavnim iskustvima.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

“Duge noge, slaba pleća i markantna pista”, tako sagovornici Pravde opisuju idealnu ženu pre 80 godina.

List Pravda donosi tekst o tome kako treba da izgleda idealna žena 1938. godine. Novinar piše da, kada baci pogleda unazad deset godina, na 1928. godinu, izgleda mu suludo jer je tada ženska lepota “otkrivala obline pod tankom haljinom”. Dalje se piše da je “vamp” sada izašao iz mode, kao i previše plava kosa, a da se žene nose – sportski.

Za šta su se borile feministkinje u Jugoslaviji pre 80 godina? 3

Kao idealna pominje se jedna filmska glumica iz Holivuda, Filis Džilmen, koja je visoka 172 santimetra, a teška 59 kilograma, dok novinar dodaje – samo. Njene mere su 84,5 – 61 – 92.

Piše se dalje da je cela Amerika pasionirana ovim novim izgledom.

“Osim ovih proporcija, idealna žena mora imati smeđu kosu i svetao ten, šminka će biti u skladu sa tenom, sveža i mladalačka”, piše novinar.

Pravda dalje prenosi i tekst o narodnom poslaniku i senatoru na Kubi koji su se potukli – u dvoboju,a  onda obojica završili u bolnici. Tu je i tekst o tome šta se sve prenosi avionom, a kao primer navode se i pacovi, ali i velike pošiljke holandskog cveća koje se distribuira svuda po svetu, zatim psi i mačke, pa i – pokojnici.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1938. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari