Zavod za zaštitu prirode Srbije: Sačuvajmo autohtone biljne vrste od invazivnih 1Foto: Pixabay/Picography

Zavod za zaštitu prirode Srbije upozorio je danas, povodom Svetskog dana zaštite ozonskog omotača, na negativan uticaj invazivnih vrsta na biodiverzitet, ekosisteme i zdravlje ljudi.

Radom na očuvanju autohtonog biodiverziteta i unapređenja zelenih površina značajno se doprinosi borbi za očuvanje ozonskog omotača i, pre svega, ublažavanju posledica klimatskih promena.

U cilju očuvanja autohtonih biljnih vrsta Zavod je, kako je saopštio, objavio priručnik „Odabrane invazivne strane vrste u flori Srbije“, kao građu za izradu nacionalnog propisa o sprečavanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta i njihovom upravljanju.

Kako se podseća, invazivne vrste su biljke, životinje i drugi organizmi preneti, slučajno ili namerno, iz područja gde im je prirodno stanište na novu teritoriju gde nisu rasli u prirodi. To su vrste koje se na novoj teritoriji brzo šire i ugrožavaju vrste koje su na svom prirodnom staništu.

Nisu sve strane vrste invazivne, već samo one koje potiskuju domaće vrste i imaju negativan efekat na životnu sredinu i zdravlje ljudi. U Srbiji su se kao najagresivnije invazivne vrste, koje se jako brzo šire, istiskuju domaće vrste i zauzimaju prostor, od drvenastih vrsta pokazale amerikanski javor i bagremac poreklom iz Severne Amerike, kao i kiselo drvo poreklom iz Кine.

Od zeljastih vrsta to su ambrozija koja ima najveće posledice na zdravlje ljudi, cigansko perje unešeno kao medonosna biljka, ali koja brzo postaje jedina vrsta na livadama na kojima je ranije bilo i više od 50 biljnih vrsta, kao i divlji krastavac koji se hvata po drveću na kome uzrokuje oštećenja.

Najpreporučljivija mera u sprečavanju širenja invazivnih vrsta je njihovo mehaničko uklanjanje, dok je hemijske mere, budući da mogu imati negativne posledice na biodiverzitet prostora, potrebno izbegavati.

Posebno je značajna mera širenje svesti javnosti i informisanje stanovništva u vezi sa informisanjem o vrstama koje žele da unesu u svoju baštu ili dvorište, a stranog su porekla, kao i širenje znanja radi prepoznavanja invazivne vrste i obaveštavanja institucija koje mogu organizovati njihovo uklanjanje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari