Ako je suditi prema procenama berzanskih eksperata i investitora, septembar je trebalo da donese oporavak Beogradske berze. U prilog tim procenama kretanje septembarskog berzanskog indeksa Belex sentimenta koji pokazuje očekivanja učesnika na Berzi, a koji je dostigao iznos od 151,25 poena što je najviši iznos posle rekorda zabeleženog u oktobru prošle godine.

Ako je suditi prema procenama berzanskih eksperata i investitora, septembar je trebalo da donese oporavak Beogradske berze. U prilog tim procenama kretanje septembarskog berzanskog indeksa Belex sentimenta koji pokazuje očekivanja učesnika na Berzi, a koji je dostigao iznos od 151,25 poena što je najviši iznos posle rekorda zabeleženog u oktobru prošle godine. Međutim, umesto očekivanog buma, izveštaji govore da se na Berzi ne dešava ništa slično onome što se dešavalo do pred kraj aprila ove godine. Brzanski indeksi uglavnom padaju, iako se sve to dešava u nekim granicama koje se kreću u okviru plus – minus 0,2 (najviše 0,5 odsto). Dnevni obim trgovanja akcijama praktično je prepolovljen ne premošćuje pet miliona evra. Ako se tome doda i podatak da se stalno smanjuje učešće stranih investitora u ukupnom prometu, onda slika sa Beogradske berze nije ružičasta.

Velika potražnja za blagajničkim zapisima NBS

Učetvorostručenju vrednosti prometa na Beogradskoj berzi najviše su doprinele dužničke hartije države, pri čemu su investitorima najatraktivniji bili blagajnički zapsi Narodne banke Srbije, zbog visokog profita koji su donosili – prosečna ponderisana kamata iznosila je 11,59 odsto i omogućila je realnu dobit od 6,4 odsto. Na atraktivnosti su izgubile obveznice stare devizne štednje, gde se prosečna kamata kretala oko 5,5 odsto i to je bila najniža kamata od svih dužničkih hartija. Očito, onog momenta kada je vrednost akcija na finansisjkom tržištu počela da pada, investitori su se okrenuli ka investicionim fondovima. Na to ukazuje rast investicionih jedinaca svih investicionih fondova koji su uglavnom startovali baš u ovom periodu hlađenja Beogradske berze.

Ali, uprkos tome, pogrešno bi bilo zaključiti da se na našem tržištu kapitala dešava nešto alarmantno. Jer, osim na Banjalučkoj berzi gde indeksi beleže blagi rast, na svim ostalim berzama u regionu je zabeležena slična tendencija – vrednost akcija pada, a kada i počne da raste to je još uvek rast koji ne može da nadoknadi izgubljenu vrednost. Uprkos tome, tržišna kapitalizacija Beogradske berze iznosila je (prema podacima s kraja avgusta) 14,9 milijardi evra, i u odnosu na jul, povećana je za 4,36 odsto. U odnosu na poslednji dan 2006. godine kapitalizacija je narasla za 6,9 milijardi evra ili za 114,3 odsto. Broj učesnika na Berzi u istom periodu bio je uvećan za 42 odsto, dok je u odnosu na prvo polugodište 2006. godine, u prvih šest meseci ove godine broj transakcija povećan za 57,1 odsto, a vrednost prometa za čak 475 odsto.
Sudeći prema ovim podacima da je kriza zahvatila i Beogradsku berzu svakako je ishitren i netačan. Podatak da je tokom prvih šest meseci pažnja investitora bila usmerena ka akcijama gde je broj transakcija porastao za 155,6 odsto a da je drastično opalo interesovanje za dužničke hartije od vrednosti (osim za trezorske zapise Republike Srbije i blagajničke zapise NBS) jedan je od signala koji ukazuju da se nešto neočekivano dešava na Berzi. U prvoj polovini godine akcijama je trgovano u 168 hiljada slučajeva i ostvarena je vrednost prometa od oko 100 milijardi dinara, ali je učešće trgovanja akcijama u ukupnoj vrednosti prometa palo sa prošlogodišnjih 13 na samo 5,5 odsto. Nasuprot tome, u nešto više od 38 hiljada transakcija dužničkim hartijama od vrednosti, što je bilo tek malo iznad polovine prošlogodišnjeg broja, ostvaren je promet od 1677 milijardi dinara ili 94,5 odsto ukupne vrednosti prometa na Berzi. Vrednost tih transakcija porasla je tri puta više nego kod akcija, što govori da se investitori brzo prilagođavaju kretanjima na tržištu kapitala
Dosadašnje iskustvo pokazuje i da je poslednji kvartal godine uobičajeni periodi kada rastu i obim trgovine na Berzi i vrednost samih akcija, pa bi, tvrde berzanski eksperti, tako nešto trebalo, očekivati i sada.
– Pravi oporavak Beogradske berze dogodiće se onog trenutka, kada država bude odlučila da bar sa 10 do 15 odsto akcija javnih preduzeća izađe na tržište kapitala, i kada se budu pojavile prve korporativne i municipalne obveznice. Ozbiljni investitori, kao što su fondovi, investicioni ili dobrovoljni penzijski, traže samo najkvalitetnije hartije od vrednosti u koje mogu da ulažu a takve ne donose oni koji se po sili zakona registruju na Berzi – procenjuje Milko Štimac, predsednik Komisije za hartije od vrednosti, objašnjavajući zašto ni ulazak oko 500 novih kompanija nije značajnije pokrenuo oporavak Beogradske berze.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari