Pre neki dan mi je prijatelj, koji je zaposlen na traci u Gorenju, ljutito rekao kako slovenački radnik ima jednu od najvećih produktivnosti u Evropskoj Uniji, dok su sa platama na dnu lestvice. To je, inače, poluistina koju šire sindikati tražeći od vlade da plate u masi rastu brže nego do sada.

Pre neki dan mi je prijatelj, koji je zaposlen na traci u Gorenju, ljutito rekao kako slovenački radnik ima jednu od najvećih produktivnosti u Evropskoj Uniji, dok su sa platama na dnu lestvice. To je, inače, poluistina koju šire sindikati tražeći od vlade da plate u masi rastu brže nego do sada. Istina je malo drugačija i nije crno-bela.

Raznolikost slovenačke i estonske privrede

U proseku osnovni pokretači razvoja u EU su industrija, građevinarstvo, trgovina i transport. Nešto manje na novostvorenu vrednost utiču finansijske usluge i najmanje javna administracija, to jest njena potrošnja. Negativni trend ima poljoprivreda koja sve više gubi značaj na stvaranje nove vrednosti u EU. U Sloveniji i državama kao što su Rumunija, Poljska i „baltički tigrovi“ dodata vrednost najviše se povećava u građevinarstvu. Na drugom mestu je dodata vrednost u industriji, a na trećem i četvrtom u trgovini i finansijskim uslugama. Učešće javne potrošnje nije veliko dok se učešće poljoprivrede smanjuje. Ako poredimo Estoniju i Sloveniju vidimo da je u prvoj rast poljoprivrede značajan izvor stvaranja dodate vrednosti. Na drugom mestu je trgovina i transport, na trećem industrija. Građevinarstvo je tek na četvrtom mestu. Javna potrošnja države dvostruko više raste od slične u Sloveniji. Očito je da će dve poslednje stavke u budućnosti ograničavajuće uticati na razvoj Estonije, što u Sloveniji, za sada, nije slučaj.

Slovenija je u grupi zemalja koje su od 2004. pristupale EU (ukupno 12), ne računajući Kipar, bila i pre ulaska jedna od najrazvijenih. I u vreme socijalizma bila je daleko ispred njih. Danas je razlika manja nego što je bila pre 16 godina i za pretpostaviti je da će se u narednih 16 godina još više smanjiti. Najveći konkurent Slovenije su baltičke države, a posebno Estonija. U 2005. Slovenija je imala BDP po glavi stanovnika 13.800 evra, a Estonija 8.200 evra. Razlika nije mala, međutim, Estonija „trči“ dva do tri puta brže od Slovenije ili, drukčije rečeno, toliko brže raste njen BDP. Slovenija beleži visoke stope rasta BDP, mada nedovoljne da bi uspela da pobegne „baltičkim tigrovima“.Tako bi, prema našim računicama (a procene Eurostata za ovu i sledeću godinu su slične), Estonija za deset godina stigla Sloveniju kada je reč o BDP per capita i ostvarivala oko 25.000 evra po glavi stanovnika.
Prema procenama Eurostata, ako se kao bazna godina uzme 1995., trinaest godina kasnije (2008) Slovenija će imati veći rast BDP za 67,5 odsto, a Estonija za 162,3 odsto. Odmah za njom su Irska (136,9 odsto), Letonija i Litvanija. Prosek EU (25 država) je 36,1 odsto, a SAD – 49,1 odsto. S druge strane, Češka, koja je 2005. imala veći BDP per capita od Estonije (9.700 evra), kao i države poput Slovačke i Mađarske nemaju mnogo šansi da u narednih 20 godina stignu Sloveniju jer je njihov rast BDP sličan slovenačkom.
Osnovni razlog sporijeg razvoja Slovenije od njenih realnih mogućnosti je, po našem mišljenju, pre svega, ukorenjeno nasleđe socijalizma, koje se ogleda u velikoj birokratizaciji i gomili državnih prepreka na putu privatne inicijative. Pre neku godinu jedan prijatelj, koji je na početku raspada SFRJ otišao u Ameriku i tamo radio najpre kao prodavac sladoleda na ulici, a potom stekao firmu, žalio mi se kako je pokušao u Sloveniji da počne isti posao kao u SAD, ali bezuspešno. Slovenačka birokratija nije poznavala mogućnost prodaje sladoleda na ulici iz pokretnog kombija pa mu nije ni mogla dati dozvolu. A to je samo zrno peska u gomili mislenih i pravnih prepreka na putu privatne inicijative.
Vratimo se sada tvrdnji slovenačkog radnika da je po produktivnosti Slovenija u vrhu evropske lestvice. I pri odgovoru na ovo pitanje istina nije crno-bela, to jest i u slovenačkoj javnosti statistika se često koristi za razne manipulacije.Tako je produktivnost u industriji u martu ove godine najviše porasla u Danskoj (2,6 odsto), Portugaliji – 2,5 odsto i Sloveniji – 2,1 odsto. Međutim, to je mesečni rast i praktično ne odražava pravu sliku stvari. Ako kao baznu godinu uzmemo 2000. (prema podacima Eurostata), onda je u martu 2007. produktivnost u Sloveniji bila veća za 33,8 odsto. Najveći rast produktvnosi u posmatranom periodu su imali Estonija (80,1 odsto), Litvanija – 75,7 odsto, Bugarska – 70,7 odsto itd. Istovremeno je prosek EU (27 članica) bio 10,8 odsto.
Ako posmatramo produktivnost samo u prerađivačkoj industriji onda Slovenija ima nešto veći rast (9,1 odsto u decembru prošle godine prema istom mesecu 2005.) od proseka EU koji iznosi 6,1 odsto. Međutim, veći rast produktivnosti u prerađivačkoj industriji u posmatranom periodu imaju Irska (16,3 odsto), Mađarska, Švedska, Austrija, Poljska, Slovačka i Rumunija (10,9 odsto). Estonija ima nižu stopu rasta od Slovenije i ona je krajem 2006. iznosila 5,3 odsto, da bi se početkom ove godine digla na oko devet odsto.
Za razvoj jedne ekonomije je bitan i razvoj cene rada, dok je za svakog zaposlenog to pokazatelj rasta njegovog životnog standarda. Za firme i državu to je rast troškova proizvodnje. I sasvim je logično da će tamo gde su plate niže (a to su sve nove države članice) i cena rada brže rasti i obrnuto. S druge strane, država koja uspe da zauzda rast plata biće konkurentnija od one koja se preda kratkoročnim željama svoje javnosti. U Sloveniji su troškovi rada u 2004. beležili najveći porast, naredne i prošle godine se to donekle smanjilo. Estonija, kao i druga dva „baltička tigra“ iz kvartala u kvartal povećavaju troškove cene rada što će se sigurno odraziti negativno na razvoj i konkurentnost domaće ekonomije.
U celini gledano je slovenačka makroekonomska politika uspešna (o čemu govore i rezultati), mada nedovoljna da sama duže održava visoke stope rasta. Ukoliko se ne podstakne privatna inicijativa, Slovenija će sve teže trčati. Njena privreda će početi da gubi dah, a drugi trkači biće joj iz godine u godinu sve bliže.
Nastavlja se

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari