Bradaš: U Srbiji 69.000 ljudi na privremenim i povremenim poslovima isključeno iz državnog paketa 1Foto: Pixabay/Skeeze

U Srbiji je u prva tri meseca 2020. godine registrovano oko 69.000 ljudi koji su radili na privremenim i povremenim poslovima (PP) i oni su isključeni iz paketa državne pomoći od tri minimalne zarade zbog ublažavanja posledica pandemije virusa COVID-19, rekla je danas istraživač fondacije Centar za demokratiju Sarita Bradaš. 

Ona je agenciji Beta rekla da je u javnom sektoru u prvom tromesečju ove godine na PP poslovima bilo angažovano 23.155 radnika, a u privatnom 45.943 radnika.

Ministar finansija Srbije Siniša Mali rekao je da za te radnike nije predviđena pomoć od tri minimalca i „da je interesantno da nema veliki broj ljudi koji rade na PP poslovima kao i da su angažovani uglavnom u javnoj upravi“.

Potpredsednik Građevinske komore Goran Rodić rekao je da građevinske firme masovno zapošljavaju radnike na ugovore o PP poslovima i da će ih sada otpustiti jer ne mogu da im obezbede zarade.

Bradaš je rekla da su ti radnici po ugovorima o PP poslovima najviše angažovani u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji i da su ‘nevidljivi’ u Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ).

„Oni nemaju pravo na finansijsku nadoknadu zbog nezaposlenosti od NSZ jer po Zakonu o radu mogu da budu angažovani na ugovore o PP poslovima samo četiri meseca u toku kalendarske godine, a za nadoknadu bi morali imati minimalno osiguranje od godinu dana“, rekla je Bradaš.

Istakla je da bi bilo logično da su i oni dobili pomoć države od tri minimalne zarade jer su takvu vrstu subvencija dobile i neke firme koje nisu pretrpele značajnu štetu zbog pandemije.

Ekonomski savetnik u sindikatu UGS „Nezavisnost“ Zoran Ristić rekao je da je taj model angažovanja radnika uveden da bi nezaposleni premostili period do trajnog zaposlenja i da bi se poslodavcima omogućilo da završe neke privremene poslove.

„U praksi se to često zloupotrebljava i radnici su na te ugovore uposleni i po više godina iako bi godišnje smeli samo četiri meseca. Poslodavac plaća poreze i doprinose na njihove zarade koje su značajno manje nego da su zaposleni na određeno ili neodređeno vreme“, rekao je Ristić.

Dodao je da se tim radnicima plaćaju porezi i doprinosi samo na dane u kojima su uposleni što znači da se vikend dani izuzimaju iz obračuna, pa su i dažbine i zarade značajno manje, a radnici nemaju pravo na odmor, bolovanje i druga prava iz radnog odnosa.

On je rekao da će se UGS „Nezavisnost“ boriti da se taj vid angažovanja radne snage isključi iz Zakona o radu.

Sekretar Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihailović rekao je da iako takav vid radnog angažovanja ne spada u kategoriju radnog odnosa, te radnike je trebalo obuhvatiti državnim paketom pomoći.

„Nisam siguran da je legitimno to što su ti ljudi isključeni iz državne pomoći iako među njima ima i penzionera, pa bi tu vrstu angažovanja trebalo brisati iz Zakona o radu“, rekao je Mihailović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari