Svetski etanolski Samit 2007. održan u brazilskom gradu Sao Paolo, okupio je na jednom mestu investitore, političare, naučnike i eksperte iz SAD, Indije, Japana i Evropske unije. Prema pisanju Agencije Frans pres tema ovog skupa bila je umnogome određena martovskim sporazumom SAD-Brazil, kojim je postavljen temelj globalnog tržišta obnovljivih goriva.

Svetski etanolski Samit 2007. održan u brazilskom gradu Sao Paolo, okupio je na jednom mestu investitore, političare, naučnike i eksperte iz SAD, Indije, Japana i Evropske unije. Prema pisanju Agencije Frans pres tema ovog skupa bila je umnogome određena martovskim sporazumom SAD-Brazil, kojim je postavljen temelj globalnog tržišta obnovljivih goriva. Naravno, kao i u svakom drugom unosnom biznisu, lokalna industrija teži ka monopolu, ili barem privilegovanom položaju koji bi im omogućio prednost u odnosu na uvoz iz drugih zemalja. Etanolski biznis nije izuzetak, tako da su američki proizvođači etanola, oštro kritikovali martovski sporazum Buš-Lula da Silva, upravo zbog olakšanog uvoza brazilskog etanola u SAD, koji je do sada bio opterećen carinom od 14 centi po litru. A bez slobodnog globalnog tržišta obnovljivih goriva, nema ni suštinski značajnog uticaja na svetsku ekonomiju, tako da je jedna od tema ovogodišnjeg samita bila upravo mogućnost da se proizvođači izdignu iznad ličnih interesa, i podrže globalno širenje industrije obnovljivih goriva. Jedna od zvezda ovog skupa bio je kontroverzni berzanski špekulant, koji je, sudeći prema Forbsovoj listi „tažak“ 8,5 milijardi dolara. Reč je o Džordžu Sorosu, koji je poznat po tome što je svoje bogatstvo stekao kroz špekulacije na berzi. Na skupu u Sao Paolu on je izjavio da je „špekulant u etanolskim investicijama“, jer je značajan deo svojih investicija usmerio upravo ka industriji obnovljivih goriva. Soros je najveći investitor u etanolsku industriju Brazila, a samo u prethodne tri godine, preko svoje lokalne kompanije Adeco, uložio je 900 miliona dolara u rafinerije etanola od šećerne trske, koje se nalaze u brazilskim državama Minas Gerairas i Mato Groso do Sul.
– Brazil ima potencijal da udesetostruči svoju proizvodnju etanola, ali prethodno treba rešiti dosta problema da bi investiranje u etanol postalo zaista održivo. Ključno pitanje koje predstavlja predsulov za globalni rast je kako otvoriti tržišta u SAD, EU i u Japanu, koja su trenutno dosta zatvorena za etanol iz uvoza. Takođe, tu je i pitanje tržišnog ambijenta koji garantuje stabilnost cena. Trenutno, brazilsko tržište je zasićeno etanolom, tako da je izvoz preduslov daljeg rasta – naglasio je Soros.
Godišnja proizvodnja etanola u Brazilu koja bi trebalo da bude ostvarena u ovoj godini procenjena je na 20 milijardi litara, tako da bi potencijal ovog tržišta, ukoliko se obistine Soroseve procene o desetostrukom rastu proizvodnje, mogao od Brazila da napravi „zelenu“ Saudijsku Arabiju u Južnoj Americi. U ukupnoj proizvodnji obnovljivih goriva, Brazil učestvuje sa 35 odsto, dok je globalni lider SAD sa udelom od 37 odsto, mada je američka proizvodnja inferiorna zbog toga što umesto znatno isplativije šećerne trske, koristi kukuruz kao sirovinu za proizvodnju ovog goriva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari