Oni znatiželjni koji žele da saznaju kako je Brazil postao ono što bivši državni sekretar Kolin Pauel zove „poljoprivredna supersila“ – spremna da preuzme mesto SAD kao vodećeg svetskog izvoznika hrane trebalo bi najpre da obrate pažnju na mrežu državnih laboratorija u mestu Planaltina.

Oni znatiželjni koji žele da saznaju kako je Brazil postao ono što bivši državni sekretar Kolin Pauel zove „poljoprivredna supersila“ – spremna da preuzme mesto SAD kao vodećeg svetskog izvoznika hrane trebalo bi najpre da obrate pažnju na mrežu državnih laboratorija u mestu Planaltina. Laboratorijama upravlja Embrapa, brazilska agencija za istraživanja u poljoprivredi i stočarstvu, koja je za tri decenije postala svetski lider u istraživanjima tropske poljoprivrede i ambiciozno ulazi i u oblasti kao što su biotehnologija i bioenergija.
– Embrapa je model, ne samo za svet u razvoju, već sve zemlje. Ključ uspeha poljoprivredne ekonomije Brazila jesu obimna i inteligentna ulaganja u avangardna istraživanja u poljoprivredi, a Embrapa je prednjačila u tim naporima, kaže Mark Cakler, direktor Odseka za agrarni i ruralni razvoj Svetske banke.
Agencija mnogo od svoje reputacije duguje pionirskom radu u oblasti „cerrado“, ogromne savane koja se prostire na rastojanju većem od 1700 kilometara duž centralnog Brazila. Smatrano za beskorisno vekovima, ovo područje je za manje od jedne generacije preobraženo u žitorodni pojas Brazila. To je ostvareno zahvaljujući naučnicima Embrape, koji su otkrili da dodavanjem fosfora i kreča u tačno određenoj srazmeri ovo zemljište može biti učinjeno plodnim. Embrapa je takođe razvila više od 40 tropskih varijeteta soje, koja je smatrana kulturom umerene klimatske zone. Zahvaljujući tome, Brazil je danas vrhunski svetski izvoznik soje i govedine, dok njegov izvoz pamuka, čije se dve trećine proizvode u oblasti koju zauzima „cerrado „, ubrzano raste. Ohrabreni tim uspesima, naučnici Embrape su svoju pažnju usmerili i na pšenicu. Brazil, inače, trenutno uvozi veći deo svoje pšenice iz zemalja u okruženju sa umerenom klimom. „Potencijal je enorman. Lansirali smo dva nova varijeteta pšenice sa dobrim prinosima prošle godine i verujemo da postoje dobri izgledi i za odomaćivanje ječma u regionu – kaže Roberto Teixeira Alves, generalni direktor oblasnog istraživačkog centra Embrape.
I dok je brazilski na šećeru zasnovan program proizvodnje etanola nadaleko poznat, u agenciji Embrapa postoji i odsek za agro-energiju, koji istražuje načine proizvednje dizel goriva. Istraživači Embrape su identifikovali 30 biljaka koje mogu biti korišćene u takvim programima i fokusiraju se na palmino ulje.
– Sastav palminog ulja je među najboljima za produkciju bio – goriva. Ono poseduje visok kapacitet fiksiranja ugljenika, ne zahteva upotrebu hemijskih sredstava kod proizvodnje i nijedan deo biljke nije beskoristan – kaže Maria deo Rosario Lobato Rodriges, direktor laboratorije u Manausu.
U skladu sa novom proširenom definicijom poljoprivrede koja važi u Embrapi, kao da je sve moguće, od tropske svinje sa manjim sadržajem masti i holesterola, a većim mesom, do ekstrakcije biopolimera iz pauka.
PREUZETO IZ NJUJORK TAJMSA

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari