Brend zvani Dubai 1

Imajući u vidu činjenicu da vlade država širom Bliskog istoka pokušavaju da smanje oslanjanje na prirodne resurse i da uspostave „elastičan“ ekonomski sistem, one treba da uče na primeru Dubaija koji je „izuzetna priča“.

Za relativno kratko vreme, Dubai se razvio u glavni centar za investicije, trgovinu i visoku kulturu. Mada je globalna finansijska kriza, koja je pogodila svet 2008. godine, nanela veliku štetu i tom gradu, naročito kada je reč o tržištu nekretnina, oporavak je bio brz. Pitanje na koji način je Dubai ne samo preživeo već i doživeo procvat u vreme krize, zahteva opsežno razmatranje. U tom kontekstu, prošlog leta počeo sam da istražujem takozvani model elastičnog rasta i izazove s kojima se može suočiti Dubai. Na osnovu više od 40 razgovora sa zvaničnicima vlade i biznismenima, došao sam do zaključka da se rast i prilagodljivost Dubaija novonastalim okolnostima može pripisati modelu koji podrazumeva privlačenje investicija, brendiranje i ekonomski razvoj kojim rukovodi država. Baš kao što kočnice sprečavaju da automobil izmakne kontroli u rizičnim situacijama, navedena strategija omogućava Dubaiju da ostane na putu razvoja, čak i u vreme ekonomskih potresa.

Činjenica je da je državno dirigovanje privredom uobičajen pristup u državama Zaliva, gde se društvene zajednice umnogome oslanjaju na plemensku tradiciju. To mogućava vladajućoj eliti da ima svemoguću ulogu u određivanju pravca i forme ekonomskog razvoja. Dubai se, ponekad, naziva „pustinjskim Singapurom“, jer je, poput Singapura, doživeo ogroman rast zahvaljujući dirigovanoj ekonomiji, i ostvario je koristi od proaktivnog, vizionarskog pristupa svojih lidera, koji su preobrazili malu državu-grad, sa ograničenim resursima, u važan međunarodni centar ekonomije. Takođe, Dubai se dobro brendirao kako bi privukao inostrane investicije i radnu snagu, što je preduslov za ostvarivanje ambicioznog rasta. Poput NJujorka, Šangaja i Las Vegasa, koji su unapredili imidž zahvaljujući arhitekturi, Dubai je uspostavio identitet grada inovacija, gradeći više od 150 oblakodera, u čemu je nadmašio NJujork i Hong Kong. Dubai ima i najsavremenije projektne biroe, očaravajuća ostrva stvorena ljudskom rukom, jedini hotel sa sedam zvezdica na svetu, šoping-molove sa akvarijumima, centrima za skijanje i ronjenje, te veliki broj poznatih građevina i zabavnih parkova. Istovremeno, tu se organizuju najluksuznije konjske trke na svetu i drugi raskošni sportski događaji.

„Brend“ zvani Dubai dodatno je osnažen zahvaljujući političkoj stabilnosti, bezbednosti, toleranciji, kulturnoj raznolikosti i visokom životnom standardu, što je magnet za visokostručne ljude širom sveta. U isti mah, grad je mamac za inostrane investitore, zahvaljujući uspostavljanju specijalnih ekonomskih zona kojima druge zemlje teško da mogu da se pohvale. Imajući u vidu podatak da dve milijarde ljudi živi na četiri sata leta od Dubaija, ne iznenađuje to što je grad tako primamljiva lokacija i za posetioce i za investitore. Kao što je jedan biznismen koga sam intervjuisao rekao: „Dubai ima sva obeležja veoma popularne destinacije za investitore i turiste širom sveta, a mnogo je mladih iz arapskih zemalja koji dolaze ovde da žive san o Dubaiju“. Najzad, Dubai je stekao prednost u odnosu na ostale zalivske države, privlačeći investicije i visokoobrazovane kadrove iz inostranstva. Ipak, oslanjanje na radnu snagu iz inostranstva moglo bi da dovede do problema. Naime, s obizorom na to da kompanije mogu lako da otpuštaju radnike u vreme krize, može doći do manjka radne snage kada se uslovi poboljšaju, pa je realno očekivati da će u narednom periodu biti potrebno još više „mamaca“ za privlačenje visokoobrazovanih ljudi.

Autor je predavač u Školi globalnih inicijativa Muhamed bin Rašid al Maktum u Dubaiju

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari