Sudeći prema ambicioznim izjavama srpskih zvaničnika o izgradnji Koridora 10, mogao bi se steći utisak da je realizacija tog projekta „tu iza ćoška“. Međutim, uvidom u planove realizacije niza građevinskih poslova nužnih za izgradnju železničkog Koridora 10, očigledno da je rečo poslu koji je ipak „na dugom štapu“. Saobraćajni eksperti se slažu da nema značajnijeg železničkog projekta od Koridora 10, ali naglašavaju da je za modernizaciju 770 kilometara pruge potrebno čak oko 4,6 milijardi evra.

Planirano je da se novac delimično obezbedi iz budžeta ali će veći deo biti pribavljen kroz kredite međunarodnih finansijskih institucija. Prema rečima generalnog direktora Železnica Srbije Milovana Markovića u naredne četiri godine, od ukupno 4 milijarde evra koliko će koštati modernizacija, samo za Koridor 10 potrebno je pribaviti 1,7 milijardi evra.

– Modernizacijom pruga na trasi Koridora 10, prihod od tranzita na godišnjem nivou bio bi dupliran, odnosno skočio bi sa 50 na 100 miliona evra. Izgradnjom drugog koloseka na ovoj međunarodnoj magistrali, direktni tranzitni prihodi bili bi višestruko uvećani. Modernizacija Koridora 10 podrazumeva savremenu dvokolosečnu prugu za mešoviti putnički i teretni saobraćaj, uz projektovane brzine vozova od 160 do 200 kilometara na sat. To je cilj koji će biti realizovan u dve etape. Prva etapa bi trebalo da bude gotova do 2012. godine a potrebno je obezbediti 1,1 milijardu evra, dok bi druga trebalo da bude završena do 2016. godine i koštaće oko 3,5 milijardi evra – objašnjava Marković.

Iako je modernizacija Koridora 10 projekat na čiju će se realizaciju čekati osam godina, to ipak ne znači da se trenutno ne radi na izgradnji određenih deonica te saobraćajnice. Treba podsetiti da je Evropska investiciona banka odobrila Železnicama Srbije 80 miliona evra za modernizaciju 93 kilometara pruge na Koridoru 10. Rečje o deonicama Batajnica – Golubinci, Ćele Kula – Staničenje, na magistrali Niš – Dimitrovgrad i Gilje – Ćuprija – Paraćin. Planirano je da radovi na tim deonicama budu završeni do kraja godine. Ali, da bi saobraćaj na Koridoru 10 mogao da se odvija nesmetano, neophodno je obnoviti i vozni park, pošto lokomotive moraju biti prilagođene optimalnim brzinama kretanja na toj deonici.

– Privodimo kraju pregovore sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj o sredstvima za nabavku 30 elektromotornih vozova, dok sa Svetskom bankom pregovaramo o nabavci 10 višenamenskih lokomotiva i teretnih vagona. Od vlade Češke očekujemo 300 miliona evra robnog kredita za modernizaciju putnih prelaza, a u toku su i aktivnosti na realizaciji kredita vrednog 32,5 miliona evra dobijenog od Španije za nabavku deset novih motornih vozova i modernizaciju putničkih vagona. Nastavlja se i gradnja pogranične stanice u Dimitrovgradu, koju sa 2,5 miliona evra finansira kancelarija Evropske komisije u Srbiji. Zahvaljujući kreditu Evropske banke za obnovu i razvoj od 60 miliona evra biće izgrađena i hala za potpodni strug u Makišu.

Zastareli koloseci

Pruge u Srbiji stare su više od 100 godina, a polovina ih je građena u 19. veku. Gotovo 60 odsto vučnih vozila i putničkih vagona starije je od 30 godina, a sličan slučaj je i sa 40 odsto teretnih kola. Procenjuje se da je za modernizaciju železničkog saobraćaja, koja bi obuhvatila elektrifikaciju najznačajnijih pravaca, podizanje brzina na 160 do 200 kilometara neophodno čak 10 milijardi evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari