Zatvaranje trećeg i četvrtog reaktora u nuklearnoj elektrani Kozloduj u Bugarskoj dovodi u pitanje redovno snabdevanje strujom jugoistočne Evrope a spekuliše se čak da bi zemlje Balkana ove zime mogle da se suoče sa nestašicama. Gašenje dva reaktora drastično će smanjiti izvoz struje (Bugarska je četvrti izvoznik u Evropi), sa 7,6 milijardi kilovat-sati na oko 1,5 milijardu kilovat-sati.

Zatvaranje trećeg i četvrtog reaktora u nuklearnoj elektrani Kozloduj u Bugarskoj dovodi u pitanje redovno snabdevanje strujom jugoistočne Evrope a spekuliše se čak da bi zemlje Balkana ove zime mogle da se suoče sa nestašicama. Gašenje dva reaktora drastično će smanjiti izvoz struje (Bugarska je četvrti izvoznik u Evropi), sa 7,6 milijardi kilovat-sati na oko 1,5 milijardu kilovat-sati. Koliko situacija može da bude ozbiljna, govori i podatak da je u Bugarskoj skoncentrisano čak 50 odsto rezervi struje Balkana. Nuklearna elektrana Kozloduj je do zatvaranja 3. i 4. reaktora proizvodila čak 45 odsto struje u toj zemlji. Protekle zime jedino su Bugarska, Rumunija i Bosna i Hercegovina imale viškove električne energije za izvoz, dok su je sve ostale zemlje uvozile. Pretpostavlja se da će novonastala situacija najviše ugroziti Albaniju i Crnu Goru, ali i Srbiju i Grčku.

Gubitak od 1,5 milijardi dolara

Dva reaktora u nuklearnoj elektrani Kozloduj ugašena su nekoliko sati pre ulaska Bugarske u Evropsku uniju. Gašenje reaktora snage od po 440 megavati (dva ista takva ugašena su krajem 2002. godine), napravljenih u Rusiji, a instaliranih između 1974. do 1982. godine sa upotrebnom vrednošću do 2013. godine, deo je sporazuma Bugarske i Evropske unije. EU je zahtevala zatvaranje 25 godina starih reaktora iz bezbednosnih razloga. Međutim, elektrana Kozloduj nije potpuno stala sa proizvodnjom jer i dalje rade dva novija reaktora tipa VVER snage po 1.000 megavati, koji su takođe ruske proizvodnje. Proces uklanjanja reaktora i čišćenja lokacija na kojima su bili trajaće decenijama i koštaće Bugarsku 500 miliona evra. Procenjuje se da će zatvaranje dela elektrane Kozloduj koštati Bugarsku oko 1,5 milijardi dolara jer će izvoz električne energije biti drastično smanjen. Kao nadoknadu za gašenje četiri stara reaktora Bugarska će od EU dobiti 220 milona evra.

Ekspert za energetiku Dejan Stojadinović smatra da će zatvaranjem dva reaktora nuklearne elektrane Kozloduj nestati značajan deo proizvodnih kapaciteta, što će se negativno odraziti kako na Bugarsku tako i na okolne zemlje kroz nagli skok cene električne energije u jugoistočnoj Evropi.
– Kako se početak rada novih kapaciteta, koji bi nadomestili električnu energiju iz Kozloduja očekuje tek krajem 2009. godine, realno je pretpostaviti da će se pojaviti veća potražnja električne energije usled ubrzanog ekonomskog razvoj koja će usloviti i više cene struje – ističe Stojadinović.
U Elektroprivredi Srbije tvrde da su preduzeli sve mere da ove zime ne bude nestašica struje. Nedostajućim količinama električne energije Srbija se snabdeva iz pravca Rumunije i za zimsku sezonu je ugovoren uvoz od oko 500 miliona kilovat-sati, vredan 22,8 miliona evra, ali zbog energetske situacije u regionu razmišlja se o uvozu dodatnih količina. Razlog zbog koga se Srbija potrebnim količinama električne energije snabdeva iz Rumunije je taj, što je potrošnja smanjena zbog visokih cena električne energije, kao i činjenice da su upravo u toj zemlji najveći tgovci strujom u regionu skoncentrisali svoje proizvodne kapacitete. Jedan od načina da se reši problem manjka električne energije u regionu nakon zatvaranja Kozloduja, smatraju u EPS, jeste izgradnja ili kupovina novih proizvodnih kapaciteta. Generalni direktor EPS Vladimir Đorđević ističe da u Srbiji ima dovoljno prostora za izgradnju dva elektroenergetska postrojenja snage od 700 megavati.
– Činjenica je da će se u regionu, nakon zatvaranja Kozloduja, osetiti nedostatak električne energije, i zato sve zemlje u našem okruženju ulažu znatna novčana sredstva u izgradnju novih proizvodnih kapaciteta. Poslednji je trenutak da se i EPS uključi u tu utakmicu, jer Srbija nikako ne bi smela da postane veliki uvoznik električne energije. Osim zajedničkih ulaganja sa nekim od stranih partnera, trebalo bi razmišljati i o saradnji sa Elektroprivredom Republike Srpske na projektu hidroelektrane Buk Bjela, a zainteresovani smo i za kupovinu hidroelektrane Višegrad – naglašava Đorđević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari