Direktor Resavice prijatelj sa čovekom od kojeg je tražio mito 1Foto: FoNet/ Dragan Antonić

Niko u Resavici ne veruje da je u regularnoj proceduri doneta izvršna sudska presuda prema kojoj je Javno preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja trebalo da plati poveriocu odštetu od 38,9 miliona dinara ili 300.000 evra.

Direktor JPPEU Stevan DŽelatović tu isplatu je, prema saopštenju policije, uslovio „provizijom“ od deset odsto, zbog čega je uhapšen u momentu kada je preuzimao obeležene novčanice.

Iako MUP nije naveo o kom se poveriocu radi i kakva je priroda posla na osnovu koga je nastao dug, građani Resavice to uglavnom znaju i nekoliko čitalaca javilo se juče objašnjavajući da je odštetni zahtev podneo vlasnik kuće koja je, zbog eksploatacije uglja u blizini njegovog imanja, bila oštećena. Međutim, kako je iznos štete dostigao fantastičan iznos u mestu gde se kvadrat u novogradnji dobija za oko 350 evra, nije jasno. I u kompaniji niko nije pretpostavio da će spor biti izgubljen i šteta naplaćena po izvršnom rešenju, pa sumnjaju da je reč o dogovoru između direktora i poverioca.

„Dovoljno je bilo da pravnik iz kompanije ne ode na ročište ili da prizna odštetni zahtev, pa da sud donese takvu presudu. U našoj sredini se zna da su direktor i vlasnik kuće bili dobri prijatelji, DŽelatović je čak sa porodicom gostovao kod njega u Parizu, a kako je došlo do toga da se u sve uključi policija, nije poznato“, tvrdi jedan od izvora čiji je identitet poznat redakciji.

To nije bio jedini povod za javljanje čitalaca. Prema informacijama koje smo nezvanično dobili iz tog preduzeća, postoji više spornih situacija koje bi mogle da budu predmet interesovanja policije. Jedna od njih jeste nabavka sumnjivih kablova, o čemu je Danas pisao a juče nam je stigao i dokument koji dodatno potvrđuje naše informacije. Naime, kontingent koji je nabavljen preko firmi DŽelatovićevog kuma Milana Garača, Gea investment i Gea kapital, u prvom momentu je bio vraćen dobavljaču, zbog sumnje da se radi o polovnim kablovima čije bi polaganje bilo izuzetno opasno u jamama sa metanskim režimom. Međutim, umesto indijskoj fabrici u kojoj su proizvedeni, poslati su najverovatnije u Fabriku kablova u Jagodini, tvrdi izvor Danasa i kaže da su kao prerađen materijal u septembru 2015. poslati u rudnik Soko, jedan od devet ugljenokopa koji su u sastavu Resavice. U momentu kada ih je trebalo položiti radi priključenja trafostanice, radnici su primetili razliku u kvalitetu između početka i kraja kabla, što je navedeno i u izveštaju koji je prosleđen rukovodstvu.
Jedna od spornih situacija vezana za direktorovanje DŽelatovića, jeste i period kada su rudari po sudskim presudama naplaćivali smenski rad i kada su sudski izvršitelji počeli zaplenu opreme i imovine firme kako bi namirili potraživanja. Iz te kompanije podsećaju da je najčešće naplata vršena zaplenom uglja, čiju cenu određuje država, ali ona u postupku plenidbe može da se računa i kao trećina vrednosti. Jedan od naših sagovornika kaže da su izvršitelji, navodno, upućivani da zaplenjen ugalj po tako umanjim cenama plasiraju preko određenih firmi, koje su ga prodavale prema tržišnoj vrednosti, gotovo tri puta skupljoj. Naš izvor tvrdi da je na taj način Resavica oštećena za više od milijardu dinara, a da pri tom nije izmirila ni trećinu duga prema rudarima, za šta je na kraju država izdvojila novu dotaciju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari