Teško je predvideti kako će se setva okončati, imajući u vidu da je cena NPK đubriva, u odnosu na 2007. godinu, viša 2,2 puta, dok cena semenske pšenice još nije poznata. Ako paritet bude dva kilograma merkantilne za kilogram semenske pšenice, onda bi kilogram semenske trebalo da košta 26 dinara.

Teško je predvideti kako će se setva okončati, imajući u vidu da je cena NPK đubriva, u odnosu na 2007. godinu, viša 2,2 puta, dok cena semenske pšenice još nije poznata. Ako paritet bude dva kilograma merkantilne za kilogram semenske pšenice, onda bi kilogram semenske trebalo da košta 26 dinara. Očekujem da tokom setve, zbog smanjenog interesovanja poljoprivrednika, cena bude niža od prošlogodinjih 30 dinara. Ipak, najveći problem je veštačko đubrivo, bez čije upotrebe pšenica ne može da ispuni standarde kvaliteta. Republička direkcija za robne rezerve pustila je u prodaju oko 6.700 tona đubriva iz japanske donacije, po ceni od 32 dinara za kilogram. Ali, to je samo kap u moru potreba za đubrivom, pa će paori najverovatnije morati da kupuju NPK đubrivo po ceni od najmanje 44 dinara za kilogram (berzanska cena) – kaže Bugarin i procenjuje da će vojvođanskim paorima biti potrebno oko 300 kilograma NPK đubriva po hektaru, odnosno oko 100.000 tona za jesenju setvu.
Bugarin ne veruje da će Ministarstvo poljoprivrede pripremiti podsticajne mere za predstojeću setvu jer zbog manjka novca u agrarnom budžetu nema načina da država ove godine, bez rebalansa budžeta, izdvoji sredstva za regresiranje nabavke veštačkog đubriva. Naš sagovornik podseća da su neke zemlje u okruženju, poput Hrvatske, rešile i problem nabavke jeftinijeg dizel goriva. Tako, na primer, hrvatski poljoprivrednici mogu da kupe plavi dizel, čija je cena oko 60 dinara za litar, što je u odnosu na cenu domaćeg dizela značajna podrška. Osim toga, poljoprivrednici u Hrvatskoj dobijaju po 100 litara nafte po hektaru obradivih površina i još 400 evra po hektaru subvencija. Problem cene veštačkog đubriva Hrvatska je rešila na taj način što nije dozvolila privatizaciju fabrike đubriva u Kutini i država diktira njegovu cenu – kaže Bugarin, dodajući da su domaće fabrike privatizovane i moraju da posluju tržišno, što utiče i na cenu finalnog proizvoda.
– Iako će, sudeći prema cenama inputa, predstojeća setva biti skupa, ukupna ulaganja u pšenicu niža su od ulaganja u druge industrijske kulture, kao što su, recimo, soja, suncokret ili kukuruz. Pri tom, prognoze o kretanju cene pšenice pokazuju da će ona na duži rok biti stabilna, i što je najvažnije, ta kultura uspeva da u vreme vegetacije izbegne negativni uticaj klimatskih promena i visoke letnje temperature – kaže za Danas Milan Prostran, sekretar Odbora za poljoprivredu Privredne komore Srbije, podsećajući da bi bilo dobro da naredne godine Srbija ostvari i tržni višak od oko milion tona za izvoz.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari