Do sada su četiri dobrovoljna penzijska fonda, odnosno društva za upravljanje tim fondovima dobila licencu a još šest molbi, kako saznajemo, čeka na dobijanje dozvole za rad. Na listi čekanja je i slovenačka osiguravajuća kuća Triglav koja planira da zajedno sa Kopaonik osiguranjem, čiji je većinski vlasnik, osnuje društvo za upravljanje penzijskim fondom.

Do sada su četiri dobrovoljna penzijska fonda, odnosno društva za upravljanje tim fondovima dobila licencu a još šest molbi, kako saznajemo, čeka na dobijanje dozvole za rad. Na listi čekanja je i slovenačka osiguravajuća kuća Triglav koja planira da zajedno sa Kopaonik osiguranjem, čiji je većinski vlasnik, osnuje društvo za upravljanje penzijskim fondom. U svim državama u kojima je prisutan Triglav osiguranje nudi četiri vrste osiguranja – imovinsko, životno, penzijsko i zdravstveno osiguranje, pa će to učiniti i u Srbiji čije je tržište za njih veoma interesantno s obzirom na to da ima veliki potencijal, o čemu govori i podatak da je osiguranje u GDP prošle godine učestvovalo tek sa 2,1 odsto. NBS je inače prvu dozvolu za rad izdala u septembru prošle godine Delta Đenerali penzijskom fodu. To je jedna od dveju osiguravajućih kompanija koje su u svojoj ponudi imale i životno osiguranje kao specifičan vid štednje za starost i sada su odlučile da taj deo posla preusmere na dobrovoljne penzijske fondove. Isto je učinio i DDOR Novi Sad koji je u novembru prošle godine formirao društvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom Penzija plus.

VLAHOVIĆ: Za pozitivno poslovanje 100.000 klijenata

Aleksandar Vlahović, jedan od osnivača privatnog penzijskog fonda Eki investment, koji je inače već dobio licencu Narodne banke Srbije, kaže za Danas da je nedostatak kadra, odnosno licenciranih portfolio menadžera osnovni razlog što u Srbiji u ovom trenutku posluju samo četiri privatna penzijska fonda. On, međutim, ističe da je zakon koji reguliše tu oblast izuzetno rigidan jer ne priznaje čak ni prestižni američki CFA sertifikat, već od budućih menadžera traži da pred Komisijom za hartije od vrednosti polažu ispite.

– Sudeći prema stepenu razvijenosti tržišta kapitala, u Srbiji se pozitivno poslovanje privatnih penzijskih fondova može očekivati tek za tri do četiri godine, jer je za to potrebno minimum sto hiljada klijenata. To u Srbiji nije lako ostvariti imajući u vidu nizak standard stanovništva – smatra Vlahović koji podseća na poreske podsticaje koje dobijaju poslodavci ukoliko deo plate isplaćuju tako što uplaćuju doprinose dobrovoljnim penzijskim fondovima.

Za sada je samo jedna banka krenula u ovu vrstu posla. Reč je o Rajfajzen banci koja je osnovala penzijski fond Rajfajzen Future. Četvrta licenca izdata je Garant panzijskom društvu koje su formirali slovenačka Prva pokojinska družba i domaći Eki investment. Sudeći prema najavama guvernera NBS Radovana Jelašića, uskoro bi trebalo očekivati još dve licence od kojih će se jedna odnositi na neku od već prisutnih osiguravajućih kuća koja se bavila životnim osiguranjem a sada je rešila da osnuje fond, (verovatno Dunav osiguranje), a druga će biti grinfild dozvola, što znači da je reč o osnivaču koji do sada nije poslovao na tržištu Srbije. Stručnjaci procenjuju da će do kraja 2007. godine u Srbiji biti registrovano desetak privatnih penzijskih fondova. Ali osnovno pitanje nije da li je to malo ili mnogo za jedno ovakvo tržište, već da li je prosečan građanin Srbije u mogućnosti da recimo kao prosečan Slovenac, izdavaja veće sume novca da bi štedeo za stare dane. Većina eksperata misli da će tu manjkavost verovatno nadomestiti poslodavci koji će makar iznos od 3.000 dinara na koji, inače, ne plaćaju porez uplatiti, kao dodatno penzijsko osiguranje na račune zaposlenih u dobrovoljnim penzijskim fondovima. Iz Ministartsva za rad za sada nisu stigle potvrde da su takve prognoze zaista realne, a prema Zakonu upravo to Ministarstvo daje saglasnost na takozvane penzijske planove na osnovu kojih bi poslodavci mogli uz redovne uplate doprinosa za penzijsko osiguranje da uplaćuju i dodatna sredstva za penzije svojih zaposlenih, a rast standarda na koji se računa svakako će izmeniti sadašnju sliku po kojoj prosečna premija osiguranja u Srbiji iznosi tek 67 evra po stanovniku, pri čemu dominira učešće neživotnog osiguranja. Važno je u tom kontekstu pomenuti da dobrovoljno izdvajanje dela tekućih prihoda ne podrazumeva obavezu da se svakog meseca uplaćuje određeni iznos, kao što je to recimo slučaj sa otplatom kredita. Jednostavno, lični račun se puni onoliko koliko finansijske mogućnosti klijenta to dozvoljavaju, ali taj novac je moguće koristiti tek posle 53. godine života, i ne za druge potrebe osim kao dopunsku penziju.
Koliko će novca tada biti na računu, to će osim od visine uplate zavisiti od toga kako će ta sredstva fond plasirati. Zakon je inače veoma rigorozan pa osim što ograničava mogućnost ulaganja prikupljenih sredstava gotovo isključivo u kvalitetne hartije od vrednosti kod nas i inostranstvu, predviđa i da više od 10 odsto ukupnih sredstava ne može da bude ulagano u jednu vrstu tih hartija. Međutim, pitanje je ima li u Srbiji dovoljno tako kvalitetnih hartija od vrednosti koje garantuju dobre prinose, ili će prikupljena sredstva morati da budu ulagana u inostranstvo. Drugim rečima, postavalja se pitanje koliko bez iznošenja akcija velikih javnih preduzeća na berzu Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima zaista ima šansu da zaživi u praksi, a time i koliko oni koji ulažu u štednju za starost imaju šansi da kroz ta ulaganja obezbede više nego da su odlučili da štede u bankama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari