Ulazak Bugarske i Rumunije u Evropsku uniju nametnuo je pitanje da li će transportni i tranzitni tokovi zaobići Srbiju – ističe sekretar Udruženja za saobraćaj i telekomunikacije Privredne komore Srbije Dušan Mladenović. Da njegova upozorenja nisu bez osnova, potvrđuje podatak da je u januaru i februaru ove godine tranzit na putevima u Srbiji manji za 20 odsto u odnosu na isti period lane.

Ulazak Bugarske i Rumunije u Evropsku uniju nametnuo je pitanje da li će transportni i tranzitni tokovi zaobići Srbiju – ističe sekretar Udruženja za saobraćaj i telekomunikacije Privredne komore Srbije Dušan Mladenović. Da njegova upozorenja nisu bez osnova, potvrđuje podatak da je u januaru i februaru ove godine tranzit na putevima u Srbiji manji za 20 odsto u odnosu na isti period lane.Procenjuje se da je Koridor 10 izgubio primat u odnosu na Koridor 4 zato što prema sadašnjoj proceduri i pravilima EU, vozači drumskih krstarica mogu da „jezde“ Koridorom 4 ne zaustavljajući se. Srbija će zbog toga izgubiti značajne prihode od naplate putarine. Ukoliko se ovaj negativan trend nastavi, procenjuje se da će Srbijom ove godine proći čak 100 hiljada kamiona manje, što znači 15 miliona evra manje. Tokom prošle godine Javno preduzeće Putevi Srbije je od naplate putarine inkasiralo 180 miliona evra, pa bi eventualni gubitak samo zbog slabijeg teretnog saobraćaja dostigao deset odsto prošlogodišnjih prihoda. Mladenović, ipak, tvrdi da nema mesta panici pošto se „PKS u poslednje tri godine trudi da procedurama predupredi negativne trendove.
– Tako bismo mogli da konkurišemo tranzitu Koridorom 4 kroz Bugarsku i Rumuniju. Sada je na potezu država, koja bi trebalo da uvođenjem savremenih informacionih tehnologija na graničnim prelazima ubrza propuštanje robe i vozila, odnosno u saradnji sa Upravom carina, mogao bi se takođe pospešiti protok robe tranzitnim delom preko Koridora 10 korišćenjem takozvanog TIR tranzitnog sistema. Aktiviranjem ovog sistema, koji se „vratio“ u Srbiju pre šest godina, smanjeni su troškovi prevoza i omogućen brži protok robe na graničnim prelazima. Podatak da je 2002. godine izdato TIR karneta 1.516, dok je 2006. izdato čak 8300 karneta, govori u prilog toj konstataciji – objašnjava Mladenović.
On dodaje da je posle desetogodišnje pauze, 2004. godine na inicijativu PKS, na carinskoj teritoriji Srbije ponovo aktivirana ATA konvencija. Koliki je značaj te konvencije, najbolje govori podatak da je za manje od dve godine ATA karnetima pokrivena roba iz Srbije u vrednosti od oko 800 miliona dinara, a samo u toku 2006. godine ta suma iznosi preko 400 miliona dinara. PKS i Uprava carine su 2004. godine potpisali Ugovor o garantovanju za plaćanje carine, poreza i drugih uvoznih dažbina za kontejnere u skladu sa carinskom Konvencijom o kontejnerima. Zahvaljujući tome zadržavanje na graničnim carinarnicama svelo se na minimum.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari