Država Srbija: Za prava indijskih radnika u Srbiji nadležna inspekcija rada SAD 1Foto: Saša Dragojlo

Iako upoznata sa činjenicom da indijski radnici, koje je na građevinskim poslovima u Srbiji angažovala firma „Nikolić doo“ iz Kraljeva, rade po ugovorima koji nisu u skladu sa srpskim zakonodavstvom Inspekcija rada nije reagovala po tom pitanju, čime je faktički prekršen suverenitet naše zemlje i suspendovani njeni zakoni, smatraju eksperti iz oblasti prava.

Naime, nadležni u Inspekciji rada koji su svojevremeno proveravali odnos firme „Nikolić doo“ prema indijskim radnicima nisu ništa preduzeli, niti na bilo koji način sankcionisali to preduzeće zbog toga što su, mimo zakonskih rešenja važećih u Srbiji, određeni kazneni penali radnicima iz Indije, koji su uz to morali da potpišu i odredbu u ugovoru koja precizira da poslodavac ima pravo da ih otpusti bez obrazloženja.

Istini za volju, takve ugovore Indijci su potpisali sa američkom kompanijom „IDEA Capital LLC“ iz Sjedinjenih Američkih Država koja je firmi „Nikolić doo“ radnike praktično ustupila za podizvođačke radove na izgradnji pruge Beograd – Budimpešta i Koridoru 11.

Drugim rečima, oni su na našu teritoriju došli da rade vezani ugovorom za američku firmu a koji je u potpunosti ne samo neusklađen nego i suprotan zakonskim rešenjima u Srbiji.

Međutim, bez obzira što su na taj način suspendovani i prekršeni srpski zakoni Inspekcija rada tokom svoje kontrole „Nikolić doo“ (čija je vlasnica Nina Nikolić istovremeno direktorka i u „IDEA Capital LLC“) nije uopšte reagovala na to.

Na pitanje portala „Istinomer“ u vezi s tim slučajem iz Inspekcije rada su odgovorili da „zakonitošću ugovora nisu ni bavili, već samo bezbednošću i zdravljem na radu, jer je za ugovorna prava indijskih državljana stvarno i mesno nadležna američka inspekcija rada“.

Ovaj potpuno zbunjujući odgovor nije naišao na odobravanje domaće pravne javnosti koja tvrdi da je u konkretnom slučaju Inspekcija rada bila nadležna da reaguje i sankcioniše nepoštovanje srpskog radnog zakonodavstva.

Mario Reljanović, naučni saradnik na Institutu za uporedno pravo u Beogradu, kaže za Danas da ugovori o radu Indijaca nisu usklađeni sa srpskim radnim zakonodavstvom.

– U njima postoje neverovatna odstupanja koja inače u Srbiji nisu moguća i smatraju sa flagrantnim kršenjem radnih prava zaposlenih. Navedimo samo dva. Odredba da poslodavac može radniku da otkaže ugovor o radu u bilo koje vreme, bez ikakvog povoda nedozvoljena je Zakonom o radu Srbije. Čak i inspektor rada ima ovlašćenje da suspenduje, pod određenim uslovima, takvu vrstu rešenja o otkazu, a u radnom sporu šansa za uspeh je 100 odsto. Postoje ugovorne kazne koje su drakonske i koje dovode do toga da neki od zaposlenih mogu raditi besplatno za poslodavca, što se, prema poznatim podacima ipak nije desilo, ili raditi za značajno niže iznose zarade od prvobitno ugovorenih 300 evra mesečno. Na primer, kazna za odsustvo sa posla je 50 evra dnevno, iako je njihova dnevnica inače četiri puta manja – ističe Reljanović. Prema njegovim rečima indijske radnike štiti član 2 Zakona o radu, stavovi 1 i 4 („Odredbe ovog zakona primenjuju se na zaposlene koji rade na teritoriji Republike Srbije, kod domaćeg ili stranog pravnog, odnosno fizičkog lica, kao i na zaposlene koji su upućeni na rad u inostranstvo od strane poslodavca ako zakonom nije drukčije određeno“ i „Odredbe ovog zakona primenjuju se na zaposlene strane državljane i lica bez državljanstva koji rade kod poslodavca na teritoriji Republike Srbije, ako zakonom nije drukčije određeno“) i član 4 stav 1 Zakona o zapošljavanju stranaca („Stranac koji se zapošljava u Republici u skladu sa ovim zakonom, ima jednaka prava i obaveze u pogledu rada, zapošljavanja i samozapošljavanja kao i državljani Republike, ako su ispunjeni uslovi u skladu sa zakonom“).

– Nigde se ne pominje izuzetak od pravila da se na radnike primenjuje radno pravo Srbije dok se nalazi na privremenom radu u Srbiji. Ovo pitanje se praktično dosad nije ni postavljalo, jer se podrazumevala primena srpskog prava u hiljadama prethodnih slučajeva kada su strani državljani upućivani na rad u Srbiju. Ipak u ovom konkretnom slučaju vezanom za angažman indijskih radnika Inspekcija rada je navela da je nemoćna prema tumačenju zakona koje je samo njima poznato. Prekršajne prijave koje su podnete protiv poslodavca odnose se na kršenje procedure za dobijanje radnih dozvola, inspektor je zaključio da u trenutku vršenja inspekcijskog nadzora većina radnika nema radne dozvole i da uopšte ne može da radi u Srbiji kao i na to da poslodavac na mestu rada nije imao dokumentaciju o radnicima – objašnjava Reljanović.

Pravnik Branko Pavlović ističe za Danas da je američka kompanija faktički iznajmila indijske radnike srpskoj firmi.

– To znači da u svakom trenutku može da ih povuče i zameni bez obrazloženja. Takav sistem je i smišljen da bi mogla da se krše radnička prava. Bez obzira što je uobičajen u toj oblasti zapošljavanja radne snage evidentno je da dovodi do ugrožavanja radničkih prava i da je u suprotnosti sa radnim zakonodavstvom u Srbiji. Shodno tome Inspekcija rada je imala prostora da sankcioniše takvo postupanje prema indijskim radnicima na teritoriji Srbije. S druge strane, poznato je da Inspekcija rada u praksi gotovo uvek izlazi u susret interesima poslodavaca. U konkretnom slučaju Inspekcija rada ili nije htela ili nije umela da se snađe zbog komplikovanosti situacije. A imala je mogućnost i pravo da reaguje. Da se ovakve stvari ne bi ponavljale, jer na takav način svako može da izbegava srpske zakone iz oblasti radnog prava i krši prava zaposlenih potrebno je zabraniti da onaj ko radi na teritoriji Srbije može biti angažovan i kao takav tretiran suprotno zakonskoj regulativi Srbije – naglašava Pavlović.

Podsećanja radi, Danas je pisao da je nedavno grupa od desetak indijskih radnika koje je firma „Nikolić doo“ iznajmila od američke kompanije „IDEA Capital LLC“ napustila zemlju uz putne troškove od 5.000 dinara po osobi umesto dve i po zaostale plate za koje tvrde da im nisu isplaćene.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari