Državna pomoć nije stigla do turističkih agencija 1Aleksandar Seničić Foto: Medija centar Beograd

Zbog nemogućnosti da plate osiguranje, turističke agencije od juče nemaju licence i mogu da prodaju samo pojedinačne usluge, karte ili smeštaj u hotelu jer se to osigurava na drugi način, izjavio je juče Aleksandar Seničić, direktor Nacionalnog udruženja turističkih agencija (YUTA), i dodao da osiguravajuće kuće nisu pristale da osiguravaju agencijske aranžmane ni pod uslovom da podignu cene polisa, a da su to najavile tek pre dve nedelje i turističke agencije „dovele pred svršen čin“.

On tvrdi da antikrizne mere nisu doprle do turističkih agencija koje su najteže pogođena delatnost u sektoru turizma a da je jedna od posledica i nemogućnost da osiguraju aranžmane.

Iako je država merama podrške turističkoj privredi predvidela povoljnije uslove po kreditima za likvidnost koji se odobravaju preko Fonda za razvoj, svega je desetak agencija u protekla dva i po meseca, od kada je počeo prijem zahteva, uspela da dođe do tih sredstava.

Naime, od 10. juna, kada je i sektor turističke privrede počeo da podnosi zahteve za kredite sa povoljnijim uslovima, odnosno sa dve godine grejs perioda i tri godine otplate, Fond za razvoj odobrio je ukupno 895 kredita po raznim osnovama, najviše onih koji se odnose na mere podrške i za očuvanje likvidnosti.

Privredi je tim putem plasirano ukupno oko šest milijardi dinara ili 50 miliona evra.

Sektor turizma imao je u tom periodu odobrena 138 zahteva u ukupnom iznosu od 1,03 milijarde dinara ili 8,8 miliona evra. Problem je, međutim, to što je među firmama iz te grane koje su ta sredstva dobile simboličan broj agencija.

– Znam da je preko 280 malih i velikih agencija podnelo zahtev za kredit, ali se na sednicama Upravnog odbora odluči tek po jednom ili dva predmeta. Pričali smo o tome više puta i u Ministarstvu finansija i u kabinetu predsednika i kod nas u Ministarstvu trgovine i turizma, tražili smo da se ta procedura ubrza za turistički sektor, agencije pre svega ali i za firme iz javnog prevoza koje su u istom problemu, ali se još ništa ne ubrzava. A ako nam je već data mogućnost da dobijemo kredite za likvidnost, onda to nama treba danas, juče, a ne za dve godine. Posebno kada se radi o malim i mikro preduzećima koji su podneli zahteve za milion-dva, njima taj novac znači preživljavanje do marta naredne godine, kada se svi nadamo da će se nešto promeniti – kaže Seničić.

On naglašava da je najviše kredita i bespovratne pomoći namenjenih turizmu za sada plasirano hotelima, pre svega gradskim iako su oni više ugostiteljski segment turističke ponude, dok su na čekanju firme iz „čistog“ turizma, agencije, vodiči, rent a car, javni prevoznici… Smatra da se konstantno pravi razlika između tih delatnosti i tako stvara animozitet između podjednako važnih delova te privrede.

– Iz tog pravog dela turizma nije bilo više od dvadesetak firmi koje su dobile kredite iz Fonda, i jasno je da taj segment ne funkcioniše dobro. Moguće je da nema dovoljno para, pa se čeka priliv, mada iz Ministarstva finansija tvrde da nije to problem. Stvarno nije jasno, ako je iz privrede stiglo nekoliko hiljada predmeta, zašto se ne odobrava brže, i zašto je iz ovog sektora na dnevnom redu Upravnog odbora Fonda, koji zaseda dva do tri puta mesečno, svega po nekoliko predmeta – kaže Seničić i tvrdi da je toj grani pomoć bila potrebna pre dva meseca, a da sada već „gori“ i da ukoliko agencije ne dobiju pomoć do kraja oktobra, firme će početi da se gase i otpuštaju radnike. A posledice sporog priliva novca već se vide i po tome da će nedostatak novca za osiguranje ugroziti licence i kod najvećih agencija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari