Državna preduzeća građane će koštati 100 miliona evra ove godine 1Foto: Fonet/Nenad Đorđević

Preduzeća u privatizaciji će u 2017. godini koštati državu, posredno ili neposredno, oko 13 milijardi dinara ili 100 miliona evra.

Dobar deo toga se odnosi na neplaćanje obaveza za energente, odnosno dugove Srbijagasu i Elektroprivredi Srbije. Prema podacima iz izveštaja Fiskalnog saveta, za prvih osam meseci dug Srbijagasu iznosio je 2,6 milijardi dinara, a procenjuje se da će do kraja godine dostići i celih pet milijardi dinara ili oko 40 miliona evra.

Recimo u avgustu je Srbijagas raspisao javnu nabavku za kratkoročni kredit za tekuće poslovanje od 30 miliona evra. Zbog prakse neplaćanja gasa prethodnih godina i do pre nekoliko godina cene ovog energenta ispod nabavne država iz budžeta već godinama otplaćuje dugove Srbijagasa sa po 200 miliona evra godišnje. Sa EPS-om je situacija nešto bolja s obzirom da je za prvih osam meseci dug oko milijardu dinara, a do kraja godine će biti svakako dodatno uvećan. Iako ovo nije direktan trošak budžeta, na ovaj način javna preduzeća poput EPS-a ili Srbijagasa subvencionišu loša preduzeća. Kako nas je skorašnja prošlost naučila u slučaju Srbijagasa, ovi troškovi lako mogu da se preliju iz javnih preduzeća na budžet, s obzirom da se javna preduzeća zadužuju, a za te dugove garantuje država, da bi ih na kraju ona i vraćala.

Direktan trošak budžeta su subvencije za koje je ove godine za neprivatizovana preduzeća izdvojeno pet milijardi dinara, sve za PEU Resavica. Tu je i subvencija od 16 milijardi dinara za Železnice Srbije, ali veći deo toga se odnosi na infrastrukturne projekte, a stručnjaci upozoravaju da se svuda na neki način subvencioniše železnički transport.

Na kraju tu je i subvencionisanje preduzeća preko Fonda za razvoj. Kako je objasnio član Fiskalnog saveta Vladimir Vučković, Fond za razvoj ima dobru naplatu kredita koje sam dodeljuje. Međutim, u jednom delu on služi kao protočni bojler putem kog vlada sipa novac u preduzeća, kao što su na primer RTB Bor ili Simpo. Na ovaj način se godišnje da ovim preduzećima između dve i tri milijarde dinara.

Ovo na žalost nije konačna računica. Ona ne obuhvata otpise državnih potraživanja ili njihovu konverziju u kapital, kao na primer u Galenici, ali ni neuplaćene poreze i doprinose za koje još nema podataka za ovu godinu.

Prema izveštaju Fiskalnog saveta još oko 150 preduzeća je ostalo da se privatizuje sa oko 50.000 zaposlenih. Među njima po veličini i broju zaposlenih, ali i veličini dugova odskače grupa preduzeća u kojoj se nalaze Azotara, MSK, Petrohemija, RTB Bor, Galenika, PKB, Resavica, Simpo, Ikarbus, Jumko, Trajal, Lasta.

Preduzeća iz petrohemijskog sektora, sem Petrohemije čijih 100 miliona evra duga je krajem prošle godine preuzela država i koja posluje pozitivno, prave najveće probleme sa neplaćanjem gasa. Tu se pre svega misli na Azotaru koja poslednjih godina beleži gubitke iz poslovanja između tri i pet milijardi dinara. Prema nalazima Fiskalnog saveta samo troškovi za gas i zarade su veći od poslovnih prihoda. Ovaj problem Azotara rešava neplaćanjem gasa i struje, pa svake godine ukupnom dugu doda još dve do tri milijarde dinara duga za gas, a u ovoj godini još i 250 miliona dinara za struju.

MSK je u 2017. godini popravio poslovanje, ali i dalje ima dug za gas iz 2016. godine od preko pet milijardi dinara nastao nakon četvorogodišnje konzervacije, povratka na inostrana tržišta i povećanog preuzimanja gasa zbog formiranja ponude i zaliha. Ipak i pored napretka MSK će i u ovoj godini povećati dug za gas za oko milijardu dinara. Ono što zabrinjava kod ovih preduzeća je da ne uspevaju da plate troškove čak ni pri ovako niskim cenama gasa, a kako se ističe u izveštaju Fiskalnog saveta postoje indicije da bi za godinu, dve moglo doći do oporavka cena ovog energenta.

Među neplatišama gasa ima i privatnih preduzeća poput Srpske fabrike stakla koja je jedan od najvećih dužnika Srbijagasa sa dugom od 2,7 milijarde dinara, ali i EPS-a sa dugom od 580 miliona dinara.

Među dužnicima za gas nalazi se i jedno društveno preduzeće, mada ovaj oblik vlasništva po Ustavu više ne postoji. To je firma za distribuciju gasa Novi Sad-Gas koja je za prvih osam meseci napravila dug Srbijagasu od 600 miliona dinara, ukupan kumulirani dug iznosi oko 10 milijardi dinara.

Preko Fonda za razvoj se finansiraju preduzeća kao što je Simpo koji prema podacima Fiskalnog saveta već nekoliko godina dobija oko 900 miliona dinara godišnje, ali i dalje beleži gubitke. Poslovni gubitak u prethodne dve godine iznosi oko milijardu dinara.

I PKB dobija u ovoj i prošloj godini po oko 150 miliona dinara iz Fonda za razvoj, a ne plaća ni struju, pa je u ovoj godini ostalo dužno 60 miliona dinara, dok je ukupan dug oko 400 miliona dinara.

Obaveze Galenike je preuzela država u nameri da je proda, pošto je tender raspisan početkom septembra, a u tom dugu bilo je i četiri milijarde dinara prema Srbijagasu.

RTB Bor zahvaljujući rastu cena bakra bi mogao ove godine da ostvari dobit iz poslovanja od čak sedam milijardi dinara. Fiskalni savet upozorava da to ne bi trebalo da bude razlog za odlaganje restrukturiranja preduzeća posebno s obzirom na promenljivost cena bakra na međunarodnom tržištu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari