Visok spoljnotrgovinski deficit koji bi ove godine mogao da premaši 22 odsto bruto domaćeg proizvoda, jačanje domaće valute i politička neizvesnost (zbog Kosova) samo su deo problema sa kojima se suočavaju izvoznici. Na sastanku sa predstavnicima Vlade održanom pre dve nedelje predstavnici 300 najvećih izvoznika u Srbiji podsetili su nadležne da bi u narednoj godini povećanje izvoza trebalo da bude najveći izazov za srpsku privredu.

Visok spoljnotrgovinski deficit koji bi ove godine mogao da premaši 22 odsto bruto domaćeg proizvoda, jačanje domaće valute i politička neizvesnost (zbog Kosova) samo su deo problema sa kojima se suočavaju izvoznici. Na sastanku sa predstavnicima Vlade održanom pre dve nedelje predstavnici 300 najvećih izvoznika u Srbiji podsetili su nadležne da bi u narednoj godini povećanje izvoza trebalo da bude najveći izazov za srpsku privredu. Oni su, takođe, upozorili da će dalja liberalizacija tržišta, kao jedan od efekata sprovođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji, doprineti povećanju ionako visokog spoljnotrgovinskog deficita.

Tapkanje u mestu

– Devizni kurs dinara je nerealan, a u prilog toj konstataciji govore statistički podaci o kretanju inflacije, koja je u poslednje tri godine iznosila 33 odsto, pri tom kurs se nije pomerio s mrtve tačke. Za privrednike to znači trošak od 33 odsto supstance, odnosno izvoznici su izgubili 33 odsto, čemu treba dodati i troškove proizvodnje koji godišnje rastu po stopi od 22 do 25 odsto (gorivo, električna energija…) – kaže za Danas Milan Knežević, vlasnik konfekcije Modus, uz napomenu da nove poslove nije „preporučljivo“ sklapati na osnovu pretpostavki.

Mlađen Kovačević, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, kaže za Danas da je spoljnotrgovinski deficit od oko 9,5 milijardi dolara prevelik teret za domaću privredu.

Za evro 95 dinara

– Kad bi evro dostigao nivo od 95 dinara, poboljšao bi se položaj izvoznika, ali bi oni boljitak osetili tek kroz dva ili tri meseca. Neizvesno je, takođe, da li će Narodna banka Srbije, koja se zvanično povukla sa deviznog tržišta, reagovati, mada joj nivo deviznih rezervi omogućava da se umeša – komentariše Mlađen Kovačević, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

– Spoljnotrgovinski deficit raste i zbog deviznog kursa, koji beleži konstatno kolebanje u poslednje dve godine. Osim toga, jačanje domaće valute u odnosu na evro a pogotovo na dolar, dodatni je razlog za brigu. Neverovatno zvuči podatak da je vrednost dolara za 13 dinara niža u odnosu na cenu američke valute zabeleženu krajem 2001. godine. Zato ne treba da čudi što se učešće izvoza u dolarima svelo na samo oko devet odsto od ukupno ostvarenog izvoza Srbije. Rastu evra u poslednjih nekoliko dana doprineo je problem koji je iskrsao u vezi s prodajom DDOR Novi Sad, zatim približavanje 10. decembra, ali i zainteresovanost špekulativnog kapitala, jer se zna da nije pravi trenutak za prodaju, nego za kupovinu. Da je DDOR prodat, moglo bi se računati na prihod od najmanje 300 miliona evra, a kako prodaja neće biti skoro realizovana ponuda deviza će biti manja. Uostalom, decembar je važan mesec za one koji imaju devize ili žele da ih nabave, jer je devizni priliv veći zbog dolaska gastarbajtera. Uprkos tome, teško je predvideti šta će se dalje dešavati – kaže Kovačević, dodajući da blagi rast evra nije od velikog značaja za izvoznike koji ugovaraju poslove čija realizacija tek predstoji.
Prema oceni Aleksandra Stevanovića, saradnika Centra za slobodno tržište, rast evra znači da će izvoznici zaraditi više za robu prodatu u inostranstvu. „Da li je reč o dugoročnom kolebanju ili kratkoročnom pomeranju kursa i pored najave oštrije monetarne politike, videćemo uskoro. Na kraju nisu bez osnova ni tvrdnje da kolebanju kursa doprinosi i politička nestabilnost, kao i manje investicije jer nisu prodati DDOR i RTB Bor. Ipak, mislim da se uslovi za poslovanje izvoznika popravljaju“, ističe Stevanović.
Milan Knežević, vlasnik konfekcije Modus kaže za Danas da su tekstilci prošle godine izvezli robu vrednu oko 550 miliona evra, pri čemu je uvoz pokriven izvozom.
– Na samitu izvoznika predstavnicima Vlade Srbije rekli smo i ono što nisu očekivali – da kurs evra opstaje zahvaljujući tranzicionim prihodima od privatizacije, koji nikako ne mogu da budu investicije. I sve dok se budžet puni iz tih, nerealnih, izvora, kurs evra se može veštački održavati, mada je činjenica da smo jedina zemlja u kojoj izvoz nije isplativ, a uvoz jeste. Primera radi, Modus je odbio dva posla koja je mogao da sklopi sa ruskim partnerom jer pri sadašnjoj ceni evra taj posao nije isplativ, tačnije isplativije nam je da radimo za domaće tržište. Naivna je preporuka da kursne razlike treba da ugradimo u cene, jer cena nije „spisak lepih želja“ koje se mogu ostvariti. Tačnije, to bi značilo da stranom partneru treba da kažemo „jeste, izradu majice dogovorili smo za jedan evro, ali u Srbiji kurs je drugačiji pa bi trebalo da nam priznate cenu od 1,2 evra“ kako bi pozitivno poslovali – kaže Knežević.
Naš sagovornik podseća i da je jačanje dinara jedan od načina da se održi „zacrtana“ inflacija, o čemu brine NBS, dok privreda i uslovi poslovanja nisu „predmet interesovanja jer u poslednjih 17 godina nije donet nijedan zakonski akt koji bi odgovarao i bio stimulativan za privredu“.
Izvoznici su jednoglasni u stavu da je devizni kurs dinara najveći problem i da su na povećanje izvoza najviše uticali čelik i obojeni metali. Prema oceni Zorana Drakulića, vlasnika kompanije Ist point, značajna korekcija kursa bila bi pogubna za izvoznike. „Niko od uvoznika nema problema sa kursom, jer je problem u razlici između uvoza i izvoza. Privrednici se zalažu za stabilan, ali realan kurs“, tvrdi Drakulić, koji se pita zašto NBS nije branila kurs na nivou od 87 dinara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari