Za realizaciju nacionalnog plana zaštite životne sredine, koji inače, još nije usvojen, potrebno je 4,5 do pet milijardi evra. Procenjeno je da je toliko novca potrebno kako bi ovaj problem bio regulisan u skladu sa evropskim standardima. Najmanje 25 odsto od ukupnih sredstava neophodno je za zaštitu životne sredine u oblasti energetike, dok bi polovina od pomenute sume „otišla“ na implementaciju direktive EU o zaštiti životne sredine i rešavanje zagađenja iz tzv.

Za realizaciju nacionalnog plana zaštite životne sredine, koji inače, još nije usvojen, potrebno je 4,5 do pet milijardi evra. Procenjeno je da je toliko novca potrebno kako bi ovaj problem bio regulisan u skladu sa evropskim standardima. Najmanje 25 odsto od ukupnih sredstava neophodno je za zaštitu životne sredine u oblasti energetike, dok bi polovina od pomenute sume „otišla“ na implementaciju direktive EU o zaštiti životne sredine i rešavanje zagađenja iz tzv. velikih ložišta (termoelektrane, eliminacija sumpor-dioksida i azotnih oksida) – izjavio je za Danas Miroslav Kukobat, rukovodilac Grupe za evropske integracije i međunarodnu saradnju Ministarstva rudarstva i energetike.
On podseća da bi trebalo iskoristiti prednosti IPA programa, odnosno, sredstva namenjena zemljama od kojih se očekuje da pripreme predloge zaštite životne sredine usklađene sa evropskim normama i direktivama.
– Ako želimo da učestvujemo u tom projektu potrebno je da do kraja juna dostavimo predloge koji bi bili finansirani srestvima IPA programa. U tom slučaju već početkom 2008. godine, Srbija bi mogla da potpiše ugovor o realizaciji projekata, a prva sredstva za te namene mogla bi stići krajem naredne godine -, tvrdi Kukobat, dodajući da se Srbija prilično inertno ponaša kad je u pitanju zaštita životne sredine, mada je reč o obavezama koje bi trebalo dugoročno planirati.

Novi sistem transporta šljake u TENT B

Nedavno je sa Evropskom agencijom za rekonstrukciju potpisan ugovor o izgradnji sistema transporta pepela i šljake u TE Nikola Tesla B u Obrenovcu. Reč je o najvećem ekološkom projektu u Elektroprivredi Srbije koji je sa 28 miliona evra donirala EAR. Projekat je visokorizičan jer se izvodi na Termoelektrani Nikola Tesla B i to na oba bloka od po 620 megavata, što predstavlja 25 odsto kapaciteta EPS. Zbog toga se od izvođača radova i konsultanata očekuje da profesionalno obave posao, naročito kada je reč o ugradnji opreme. Veoma je važno da se radovi obave na vreme – ističe Momčilo Cebalović, direktor Sektora EPS za odnose sa javnošću.

Naš sagovornik kaže da NIS i problematika prerade nafte i naftnih derivata nisu obuhvaćeni Ugovorom o osnivanju energetske zajednice i pripremama za fazno formiranje regionalnog tržišta električne energije i gasa. Sada je na redu rešavanje problema vezanih za unutrašnje tržište električne energije i gasa i konkurenciju, pristup elektroenergetskoj mreži, primeni obnovljivih izvora energije, a posebna pažnja posvećena je primeni direktiva o zaštiti životne sredine.
– Ulaganje u zaštitu životne sredine jedan je od prioriteta u poslovnoj politici Elektroprivrede Srbije. Od 2003. godine do danas realizovano je više projekata koji su u funkciji smanjenja zagađenja čiji su uzročnici termoelektrane. Zamenjeno je pet elektrofiltera u koje je uloženo oko 21 milion evra, a u toku je zamena postojećeg sistema transporta i odlaganja pepela i šljake na deponijama termoelektrana. U cilju smanjenja zagađenja vazduha, površinskih i podzemnih voda, formirana je baza podataka o stabilnosti terena u zoni hidroelektrana, kao i mehanizama za upravljanjem otpadom – kaže za Danas Momčilo Cebalović.
On podseća da je Elektroprivreda u obavezi da u periodu do 2015. godine u zaštitu životne sredine uloži 1,2 milijarde evra kako bi zadovoljila standarde Evropske unije. Cebalović ukazuje na nekoliko programa koji se odnose na zaštitu životne sredine. Reč je pre svega o smanjenju emisije sumpornih oksida ugradnjom postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova termoelektrana, zatim o smanjenju emisije azotnih oksida u vazduhu, rekonstrukcijom ili zamenom elektrofiltera. U planu je zamena goriva koje koriste termoelektrane-toplane gorivom sa manjim koeficijentom emisije štetnih materija. Treba pomenuti i izradu katastra zagađivača, čišćenje rečnih korita i rešavanje pitanja plivajućeg otpada, ali i korišćenje obnovljivih izvora energije (mini hidroelektrane), kao i rekultivaciju zemljišta (sadnice, pošumljavanje).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari