Fiskalni savet o budžetu: Brojevi dobri, strukturnih reformi nema 1Foto: Fonet/Aleksandar Levajković

Budžet je uravnotežen, ne samo u 2017. godini već je izvesno da će tako biti i u 2018, a postavljeni su temelji i za narednih pet do sedam godina. S druge strane, imamo odsustvo strukturnih reformi, rekao je Pavle Petrović, predsednik Fiskalnog saveta na predstavljanju ocene predloga budžeta za 2018. godinu.

On je istakao da reforme EPS-a ne napreduju, problemi sa državnim preduzećima ostaju, pre svega RTB Bor, petrohemijski kompleks koji opet ne dozvoljava reformu Srbijagasa. Takođe, nisu sređeni ni broj zaposlenih i plate u javnom sektoru. Ove probleme, ocenjuje on, treba rešavati ove godine dok su uslovi povoljni, dok su cene bakra visoke, a cene nafte i gasa niske, jer ako se stvari na međunarodnim tržištima promene biće mnogo teže. Što je najgore u budžetu za 2018. godinu ne nagoveštava poseban zaokret jer su opredeljena sredstva za socijalni program svega 3.000 radnika, a ova preduzeća zapošljavaju oko 50.000 ljudi.

On je takođe poručio da postignuta budžetska ravnoteža i smanjenje javnog duga u odnosu na BDP treba da postanu trajno stanje ili barem da se zadrže u narednih pet do sedam godina. Prema njegovim rečima, budžet za 2018. godinu je takav, predviđa nizak deficit od 0,7 odsto BDP-a i realistične i čak konzervtivne procene prihoda i rashoda. Osim toga u Fiskalnoj strategiji se predviđaju deficit u 2019. i 2020. od 0,5 odsto BDP-a.

„I u budžetima sa malim deficitom ima prostora za rast plata i penzija, ali samo do nivoa rasta BDP-a. Takođe, otvara se prostor i za javne investicije i smanjenje poreza. Ali za to moraju da se otklone rizici gubitaka javnih preduzeća i neuređene javne finansije. Prema procenama iz fiskalne strategije za 2019. i 2020. godinu predviđa se smanjenje javnog duga prema BDP-u za 2,5 procentna poena godišnje što bi značilo smanjenje javnog duga ispod 60 odsto BDP-a do 2020. godine. Zemlje Centralne i Istočne Evrope imaju u proseku javni dug 50 odsto BDP-a i to je za nas reper. Da bi dostigli taj nivo trebaće nam sedam godina“, ocenio je Petrović.

Pozitivan efekat smanjenja javnog duga na privredni rast već počinje da se oseća, jer se smanjuje i rizik ulaganja u Srbiji, što znači niže kamate i za državu i za privatni sektor, što onda utiče na rast investicija i privredni rast.

Petrović: "Nismo tražili smanjenje penzija od 50 odsto"

„Veroljub Arsić je rekao na sednici skupštinskog Odbora za finansije da je Fiskalni savet 2014. godine predložio smanjenje penzija za 50 odsto što apsolutno nije tačno”, osvrnuo se Petrović na prozivke predsednika skupštinskog odbora prilikom predstavljanja ocene predloga budžeta ranije ove nedelje.
“Druga tvrdnja bila je da se analizom budžeta Fiskalni savet bavi politikom. Potpuno smo profesionalno ocenjivali budžet i davali stavove relevantne za budžet i fiskalnu politiku. Jedna od tema bila je i da li treba ukinuti zakon o smanjenju penzija i mi smo kao jedan od razloga za to da se mogu stvoriti budući troškovi u budžetu ako presude budu donete. Slično kao što se desilo sa presudama u Strazburu za zaposlene u preduzećima u restrukturiranju“, ocenio je Petrović.

Srbija zaostaje sa privrednim rastom’]

U narednoj godini Fiskalni savet procenjuje rast BDP-a na četiri odsto, nakon 1,8 odsto ove godine. Kako je istakao Petrović, stvarni privredni rast kada se isključe jednoktarni efekti poput suše ili loših rezultata EPS-a. Ovaj trend rasta je racimo u Centralnoj i Istočnoj Evropi 4,5 odsto.
“Za veći rast BDP-a potrebno je povećanje investicija države i javnih preduzeća, a naročito investicija privatnog sektora i to malih i srednjih preduzeća”, smatra Petrović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari