Formirano više od 1.500 predmeta ugrožavanja dece na internetu 1Foto: Jelena Vučetić

Digitalizacija je prioritet u programu Vlade. Tu se pre svega ima u vidu IT industrija, budući da je prema profitabilnosti u četiri vodeće privredne aktivnosti u Srbiji, dok su dvocifrene stope rasta izvoza, prihoda i zaposlenosti iznad proseka.

To je u ovonedeljnom “Intervjuu na mreži” kazala državna sekretarka u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić.

Prema njenim rečima, izvoz računarskih usluga u 2018. iznosio je milijardu i 16 miliona evra, što je 34 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.

“Prepoznato je da je brzi razvoj IT-a šansa za ekonomski i društveni napredak, i u strateškom pogledu, preduzimaju se konkretne mere i za podsticaj u IT industriji i za digitalne konvergencije, odnosno digitalizaciju drugih privrednih grana”, istakla je Matić.

Kako je navela, u odgovaranju na pitanja građana, Ministarstvo posebno obraća pažnju na razvoj kadrova, a to je tema i u Evropskoj uniji, jer se procenjuje da u Srbiji trenutno nedostaje oko 30.000 IT stručnjaka.

Zbog toga je, prema njenim rečima, ključna modernizacija obrazovnog sistema.

“Bilo je ključno uvesti informatiku u obaveznu nastavu u osnovne škole, kao i povećati broj informatičkih odeljenja u srednjim školama, kako bi nove generacije na vreme bile pripremljene za digitalnu ekonomiju”, naglasila je ona u ovonedeljnom “Intervjuu na mreži”.

Dodaje i da Ministarstvo nadležno za telekomunikacije zajedno sa Ministarstvom prosvete, trenutno sprovodi kapitalni projekat „Povezane škole“.

“To podrazumeva izgradnju bežične lokalne mreže u svim školama i unapređenje IKT infrastrukture u obrazovanju”, objasnila je ona.

Kada je u pitanju bezbednost dece na internet platforamama, iznela je podatak da je za nešto više od dve godine od kada je počeo sa radom Nacionalni kontakt centar za bezbednost dece na internetu, više od osam i po hiljada građana, uključujući i decu, potražilo pomoć.

“Formirano je više od 1.500 predmeta od kojih je 163 težih oblika ugrožavanja dece na internetu. Broj upita i prijava se ne smanjuje, naprotiv, jer građani tek u sada stiču svest o onlajn opasnostima i potrebna im je dodatna edukacija ne samo o prevenciji već i o postupanju u slučaju kada je njihovo dete izloženo tim opasnostima”, kazala je Matić.

Ona je u odgovorima ocenila da je najčešća reakcija roditelja, kada se nađu u takvoj situaciji, da jednostavno obrišu sumnjivu komunikaciju pa čak detetov profil.

“Time zapravo uklanjaju dokaze koji mogu poslužiti da se prestupnik pronađe i procesuira. Ono što treba da urade jeste da snime komunikaciju i podnesu prijavu”, naglasila je državna sekretarka.

Kao odgovor na pitanje građana gde deca najčešće greše, ističe prihvatanje komunikaciju sa nepoznatim osobama na društvenim mrežama.

To je pokazao i IT karavan, školska kampanja za pametnu i bezbednu upotrebu savremenih tehnologija koja se u našoj zemlji održava već četiri godine.

“Deca su teoretski upoznata sa opasnostima na mreži, ali u praksi pokazuju lakovernost. Kada pitate đake da li treba da prihvate zahtev od nepoznate osobe, jednoglasno kažu – ne treba. Međutim, navešću primer, kada ih glumac Vučić Perović pita da li su ga dodali za prijatelja na mreži, sva deca odgovore da jesu. Onda im on kaže da nema nijedan nalog ni na jednoj društvenoj mreži. I tek tada deca razumeju šta znači lažni profil”, dodala je ona.

Istakla je i da ogroman broj veoma mladih korisnika ima više od 500 onlajn prijatelja.

“Tu leže najveći rizici, posebno kada govorimo o internet predatorima i onlajn pedofiliji. Svakako deca greše i kada u želji za većom popularnošću i što više lajkova postavljaju svoje profile na društvenim mrežama kao javne. Na taj način svi mogu da pristupe njihovim podacima i fotografijama”, objasnila je Matić.

Osim redovne godišnje kampanje, Ministarstvo sprovodi i stalnu edukaciju putem Nacionalnog kontakt centra za bezbednost dece na internetu, čiji predstavnici drže predavanja širom Srbije.

“Do sada smo bili u više 100 škola. Deca, roditelji i nastavnici mogu da pitaju za savet i na broj telefona 19833 ili onlajn preko www.pametnoibezbedno.gov.rs, a ovim putem mogu i da zakažu prezentaciju”, rekla je Matić.

Građane je interesovalo i kada će PayPal postati dvosmeran način plaćanja u Srbiji.

“PayPal nije registrovan kao platna institucija kod nas, a to je uslov prema Zakonu od deviznom poslovanju da bi se obavljalo plaćanje i naplata između rezidenata u Srbiji”, odgovorila je Matić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari