Iako Agenciju za restituciju Republike Srbije zakon nije ovlastio za sprovođenje postupka povraćaja ili obeštećenja imovine oduzete posle Drugog svetskog rata starim vlasnicima na Kosovu i Metohiji, njoj je dosad podneto 60 zahteva za povraćaj baš te imovine.

Najbrojniji su među njima zahtevi za povraćaj poljoprivrednog zemljišta, najviše u okolini Vučitrna, a zatim šumskog zemljišta, najviše u okolini Peći. Podneti su i zahtevi za povraćaj kafane „Sloboda“ u Uroševcu, poslovnog prostora u Uroševcu, hotela u Ulici braće Aleksić broj 25 u Lipljanu, poslovnog prostora u Ulici maršala Tita u Prištini… Agencija, rečeno je Danasu, takve zahteve ne odbija i ne odbacuje iako nije ovlašćena da po njima postupa, nego ih prikuplja radi pravljenja evidencije, za svaku buduću eventualnost.

„Naš zakonodavac je i Agenciju isključio iz postupka restitucije na Kosovu, pa onda indirektno i nas“, kaže za Danas i Mile Antić iz Mreže za restituciju. Antić veruje da bi objektivno moralo da bude mnogo više od 60 prijava za povraćaj imovine na KiM, ali da nije jasno da li je na Kosovu bilo restitucije u periodu pre nego što je 1996. godine Srbija donela Zakon o sredstvima u svojini Republike, i njime stopirala sve lokalne restitucione procese, i ako je bilo , kog je obima ta restitucija bila. „Do tog zakona bio je moguć povraćaj imovine poništavanjem rešenja o nacionalizaciji i donošene su takve pojedinačne odluke i u celoj Srbiji i na Kosovu, ali to je bilo u cilju neke političke propagande“, kaže Mile Antić.

„Pitanje restitucije na Kosovu i Metohiji će biti veoma interesantno pošto se naš zakon tamo ne može primeniti“, kaže za Danas Branko Lakić iz Agencije za restituciju. „Baš sam dao poseban zadatak saradniku da sve predmete koji se odnose na imovinu na Kosovu objedini na jednom mestu i da popiše koje se parcele traže, koliko se hektara poljoprivrednog zemljišta traži, koliko šumskog, koliko građevinskog zemljišta, koliko objekata, koliko preduzeća“, kaže Lakić. On smatra da je pitanje zemljišta, „jednog od retkih resursa koji je ograničen“, veoma važno i da država Srbija treba da ima sređene i spremljene evidencije ako još bude pregovora na tu temu.

U Nemačkoj – otkup

Frankfurt – Starim vlasnicima oranica, livada i šuma, koje su im u Sovjetskoj okupacionoj zoni u periodu između 1945. i 1949. oduzete u okviru zemljišne reforme, nemačka država je ponudila zakonsku mogućnost da svoju imovinu otkupe po povoljnim cenama. To je rešenje „dobar put da se, u okviru mogućeg i politički sprovodivog, otkloni nepravda koja im je naneta“, citira list nemačkog ministra finansija Volfganga Šojblea. Taj proces, piše Frankfurter algemajne cajtung, teče veoma sporo, pa se u vlasništvu države još nalazi 251.000 hektara polja i 43.000 hektara šume. Dosadašnjom prodajom imovine njenim bivšim vlasnicima, nemački budžet je zaradio 1,8 milijardi evra, tvrdi FAZ. Zanatske radnje i firme nisu u Nemačkoj vraćane bivšim vlasnicima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari