Ukoliko srpska strana prihvati plan Martija Ahtisarija o statusu Kosova, Elektroprivreda Srbije će pretrpeti velike gubitke, jer će ostati bez celokupne imovine na toj teritoriji. Naime, Ahtisari predlaže da sva imovina kosovskih javnih preduzeća pripadne vlastima u Prištini, a kako je EPS državna kompanija, to bi važilo i za objekte u vlasništvu te kompanije.

Ukoliko srpska strana prihvati plan Martija Ahtisarija o statusu Kosova, Elektroprivreda Srbije će pretrpeti velike gubitke, jer će ostati bez celokupne imovine na toj teritoriji. Naime, Ahtisari predlaže da sva imovina kosovskih javnih preduzeća pripadne vlastima u Prištini, a kako je EPS državna kompanija, to bi važilo i za objekte u vlasništvu te kompanije. Prema proceni Milorada Moračića, direktora Direkcije EPS za Kosovo i Metohiju vrednost imovine tog javnog preduzeća u pokrajini veća je od tri milijarde dolara. Sve ingerencije vezane za našu imovinu na Kosovu i Metohiji prenete su na Koordinaciono telo, tako da Elektroprivreda Srbije nema nikakav plan kako reagovati na Ahtisarijev predlog niti imamo mandat da odlučujemo o takvim stvarima – kažu u EPS odgovarajući na pitanje koji su dalji koraci te kompanije u zaštiti svojih interesa na Kosovu.
Danas, u dobro obaveštenim izvorima, saznaje se da će srpska strana pokušati u daljim pregovorima sa međunarodnom zajednicom da kroz amandmane na Ahtisarijev plan izvuče bar nekakvu nadoknadu za objekte javnih preduzeća, a samim tim i objekte EPS koji se nalaze na Kosovu. Naš izvor je veoma skeptičan i smatra da će Srbiji teško poći za rukom da dobije neku kompenzaciju. „Novim vlasnicima ti objekti treba da posluže kao infrastruktura za izgradnju termoelektrane Kolubara C za koju su se dosad prijavile četiri inostrane firme od kojih tri imaju američki osnivački kapital“, tvrdi naš sagovornik.
Na Kosovu posluju tri javna preduzeća koja su deo sistema EPS – Kopovi, Termoelektrane i Elektrokosovo (distribucija), međutim, od sredine 1999. godine EPS nad njima gotovo da nema nikakvih ingerencija. U dosadašnjim pregovorima radne grupe koju je formirala Vlada Srbije i koja je pregovarala sa Kosovskom energetskom korporacijom (KEK) nije bilo ni reči o statusu tih javnih preduzeća, već se uglavnom razgovaralo samo o tehničkim pitanjima. Srpska strana predlagala je da se osnuje jedna kompanija koja će u srpskim enklavama obavljati poslove operatera distributivnog sistema i snabdevanja i koja bi kupovala energiju na tržištu bilo od KEK ili EPS, ali je albanska strane nudila samo posao snabdevača, što nije prihvaćeno.
Elektroprivreda Srbije je nekada na Kosovu imala 5.305 zaposlenih od kojih je danas aktivno svega 250 radnika koji rade na poslovima održavanja sistema distribucije u srpskim sredinama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari