Industrija u blagom oporavku 1

Industrijska proizvodnja u desetak opština Zlatiborskog okruga, koje pokriva Regionalna privredna komora sa sedištem u Užicu, zabeležila je u 2016. rast od 5,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Prvi put u poslednje vreme je taj rast je veći od ukupno ostvarenog na nivou Republike, na čijoj je teritoriji zabeleženo povećanje od 4,6 odsto. U odnosu na 2015. godinu, vrednost spoljnotrgovinske razmene na području Regiona veća je za 2,3 odsto i ukupno je iznosila oko 1,1 milion dolara.

Plate su, međutim, u ovom delu države bile značajno niže od državnog proseka, a i potrošačke cene su u istom periodu povećane za skoro dva procenata. Prema podacima užičke Privredne komore, sva tri sektora industrije ostvarila su rast obima proizvodnje : prerađivački za 4,3 odsto, snabdevanja električnom energijom za 6,3 i rudarstva za čak 35,7.

– Od ukupno 17 industrijskih grana zastupljenih na području Regiona, čak 11 je ostvarilo rast proizvodnje, dok je u njih šest zabeležen pad. Najveći rast bio je u proizvodnji prehrambenih proizvoda, pića, tekstila, gume i plastike, metalnih i proizvoda od nemetalnih minirala, nameštaja, snabdevanja električnom energijom, dok su najniži indeksi fizičkog obima zabeleženi u proizvodnji odevnih predmeta, kože, drveta, mašina i opreme, kao i hemikalija i hemijskih proizvoda, navodi se, između ostalog u izveštaju RPK za grad Užice i opštine Nova Varoš, Čajetina, Prijepolje, Priboj, Kosjerić, Arilje, Sjenica, Požega, Bajina Bašta i Ivanjica.

Lane je spoljnotrgovinska razmena regiona bila u blagom porastu (veća za 2,4 odsto u odnosu na 2015.) i iznosila je skoro 1,2 miliona dolara. Izvoz je povećan 2,8, a uvoz za dva procenta. Ostvareni suficit je bio veći za sedam odsto. U ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmeni, Užice učestvuje sa 65 odsto, a u svim opštinama regiona ostvaren je suficit u razmeni sa inostranstvom. Najveći suficit ostvarile su opštine Arilje, Požega, Čajetina, Kosjerić i Užice. Posmatrano po delatnostima, najveće učešće u izvozu ostvareno je u proizvodnji metala i metalnih proizvoda, slede prehrambeni proizvodi, mašine i uređaji, proizvodnja tekstila i proizvodi od gume i plastike. Sa teritorije naše regije, najviše se izvozili aluminijumski i bakarni proizvodi, a potom i voće, odeća i municija. Zemlje izvozni partneri su Nemačka, Italija, Bugarska, Brazil, kao i komšije u regionu, a uvozni Rusija i Kazahstan. Grupacije zemalja u kojima je realizovan najveći obim izvoza -više od 80 odsto su Evropska unija i bivše jugoslovenske republike.

Nivo prosečne zarade isplaćene na području Zlatiborskog okruga u decembru prošle godine, značajno je niži od republičkog proseka. Ona je u našem Regionu iznosila oko 55.398 dinara, što čini 88 odsto državnog proseka. Najviši nivo zarada ostvaren je u Sevojnu (71.460), Užicu (66.468), i Kosjeriću (61150), a najniži u Arilju (40.607) i Ivanjici (43.238). Prosečna lanjska zarada u opštini Nova Varoš iznosila je 46.685 dinara. Od 25 okruga, Zlatiborski se po visini zarade nalazi na 12 mestu.

– Na području Regiona su zaposlena 72.085 lica što je znatno više u odnosu na prosečnu zaposlenost iz 2015. kada ih je bilo 64.540 ili 2013. kada je bilo evidentirano 61 987 zaposlenih lica. Struktura zaposlenosti po delatnostima duži period nije bitnije promenjena u odnosu na prethodne godine – najveći broj onih koji imaju posao angažovani su u prerađivačkoj industriji, zdravstvu, obrazovanju, trgovini, građevinarstvu i saobraćaju, navedeno je takođe u izveštaju Regionalne privredne komore, uz podatak da je na području Zlatiborskog okruga u decembru 2016. nezaposlenih bilo tridesetak hiljada, od kojih je 1.500 novoprijavljenih na evidenciji tržišta rada. Bez posla je u tom periodu bilo ukupno 2.064 Novovarošana, dok ih je u januaru ove godine evidentirano 2.124.

Prema podacima RPK, potrošačke cene su, inače, u odnosu na decembar 2015. lane povećane za 1,7 odsto, a najviše su poskupeli hrana i bezalkoholna pića, duvan, dažbine za struju, vodu i komunalije, ali i nameštaj, zdravstvene i transportne usluge.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari