Najveća slabost Srbije je olak odnos prema zakonu i ta tradicija nije izneverena ni u poslu oko najavljenih izmena Zakona o radu. Danas se zvanično završava javna rasprava o tim izmenama, koje praktično nije ni bilo, a iz koje su istupili po zakonu reprezentativni sindikati, a slabo se u javnosti čulo i po zakonu nadležno Ministarstvo rada. Zato su u raspravi oko ovog zakona, koji spada u nadležnost nacionalnog zakonodavstva, vrlo aktivno učešće uzele međunarodne finansijske institucije, strane organizacije, pa i predstavnici nekih stranih ambasada.

Mada se radi o neobično važnom zakonu, kojim se na mikro nivou rešavaju pitanja raspodele u društvu, podgrevanje tenzija do već dostignutog visokog intenziteta budi opravdanu sumnju u motive zastupnika najspornijih rešenja.

Pošto je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike obustavilo javne prezentacije izmena Zakona o radu zbog opstrukcije sindikata, javna rasprava, organizovana u vreme božićnih i novogodišnjih praznika, trebalo je da se iscrpi slanjem predloga ili primedbi na izmene Zakona o radu nadležnom ministarstvu elektronskom poštom. Do jučerašnjeg dana, kaže za Danas Zoran Martinović, državni sekretar u Ministarstvu za rad, stigao je veći broj primedbi, ali od značajnijih aktera na javnoj sceni primedbe je uputio višegodišnji zagovornik izmena ovog zakona, Savet stranih investitora, a svoje detaljno viđenje pojedinih novopredloženih zakonskih rešenja izneo je, kaže Martinović, i Savez samostalnih sindikata Novog Sada. Oglašavanje ovog poslednjeg sindikata je zanimljivo s obzirom da bi organizaciono trebalo da pripada reprezentativnom Savezu samostalnih sindikata Srbije koji je socijalni dijalog o ovog zakonu napustio. Međutim, Vladimir Gvozdenović, predsednik Saveza samostalnih sindikata Novog Sada, kaže za Danas da je iznošenje ovog podatka nekorektno jer stručne službe tog sindikata šalju komentare na sve nacrte i predloge zakona.

-Mi i dalje ostajemo pri stavu da je ova javna rasprava izrugivanje socijalnom dijalogu, da je ovaj nacrt Zakona nakaradan, da nas vraća 200 godina unazad, da se u 140 njegovih članova smanjuju prava radnika ili pogoršavaju uslovi rada, da je nastao po diktatu Američke privredne komore, Međunarodnog monetarnog fonda i Saveta stranih investitora i ako se do 20. januara ne povuče mi ćemo 23. januara najaviti generalni štrajk – kategoričan je Gvozdenović.

Ministarstvo rada će ipak sledeće nedelje organizovati sastanak stručne radne grupe na kojoj će ponovo biti predloženo organizovanje sastanka sa reprezentativnim sindikatima u cilju obezbeđenje njihovog učešća u socijalnom dijalogu. „U toku sledeće nedelje se moraju zauzeti jasni stavovi oko Zakona o radu“, smatra Martinović. On je dodao da u toku odvijanja javne rasprave nije bilo promena pojedinih odredbi utvrđenog Nacrta zakona o izmenama Zakona o radu, a izjave o tome da tim odredbama neće biti smanjene naknade za godišnji odmor i bolovanje, koje je davao ministar privrede Saša Radulović, Martinović smatra samo tumačenjem onoga što je u nacrtu već zapisano. Martinović se slaže sa tumačenjem Radulovića jer „i danas veliki broj zaposlenih, recimo oni u državnoj upravi, ostvaruju pravo na naknadu za vreme godišnjeg odmora po posebnom zakonu“ i ta naknada je ravna osnovnoj plati uvećanoj za minuli rad. Tako da za taj deo zaposlenih do promena i neće doći.

S obzirom na to da je oko toga koji sindikat predstavlja zaposlene u Srbiji bilo mnogo rasprava u javnosti, važno je napomenuti da je Nacrtom izmena Zakona o radu predviđena i izmena procedure za priznavanje reprezentativnosti kako sindikata tako i poslodavačkih udruženja. Prema sadašnjim rešenjima o reprezentativnosti sindikata na republičkom nivou odlučivalo se konsenzusom, tako da je bilo dovoljno da jedan od učesnika komisije koja o tome odlučuje bude protiv, pa da sindikatu ili poslodavačkom udruženju reprezentativnost ne bude priznata. Konsenzus bi trebalo da bude zamenjen većinskim odlučivanjem o zahtevu. „Mi nemamo ništa protiv da se procedura odlučivanja promeni, nama odgovara svako rešenje“, rekao je za Danas Ljubisav Orbović, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije.

ASNS: Izmene neophodne, ali kakve?

Ranka Savić iz Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata tvrdi da socijalnog dijaloga u Srbiji nema, te da je sam način donošenja Zakona o radu „neprimeren i uliva nepoverenje“. Izmene zakona su potrebne, jer ga je pregazilo vreme. Odredba o isplati otpremnina je dobra, doprineće većem zapošljavanju, posebno radnika starijih od 40 godina, ali sve ostale odredbe su neprihvatljive i smanjuju prava radnika – kazala je našem listu Savićeva i naglasila da iako sindikati ćute o tome, svi čekaju odluku o raspisivanju izbora, nadajući se da tako „zakon neće ući u skupštinsku proceduru već će čekati novu vladu“. I. N.

„Sloga“ traži pregovore sa ministrom Radulovićem

Beograd – Udruženi sindikati „Sloga“ zatražio je da se ministar privrede Saša Radulović vrati za pregovarački sto i sa sindikatima razgovara o svim predloženim izmenama Zakona o radu. „Sloga“ zamera ministru da stavlja u fokus naknade za godišnji odmor, bolovanja, regres, bonus, topli obrok i prevoz kao jedine probleme donošenju izmena zakon, i tako „namerno skreće pažnju sa daleko važnijih odredaba članova zakona kojih ima više od 200. Ovim se samo nanosi šteta celom društvu, a zaposleni u javnom sektoru doživljavaju kao „paraziti“, što je veoma opasno za ceo sistem“, kaže se u saopštenju, i dodaje da je država jednostrano prekinula javnu raspravu jer nije imala argumente za dijalog sa sindikatima. E. D.

UPS: Sindikati hoće da zadrže privilegije

U Uniji poslodavaca Srbije tvrde da sindikati deluju uglavnom u javnom sektoru, gde pokušavaju da održe nivo privilegija za koji više nema novca.

– Sindikati ne prihvataju činjenicu da moramo da stvorimo uslove za što brži i kvalitetniji razvoj privatnog sektora. Zakon je zastareo i komplikovan, primera radi, otpremnine za sve godine radnog staža ne postoje nigde u svetu, i kod nas su zaostavština komunizma, kada je država bila jedini poslodavac – naveo je Dragoljub Rajić, direktor Unije. I. N.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari