Jugoremedija čeka strateškog partnera 1

Bilateralna poseta Indiji i poziv premijera Aleksandra Vučića, upućen kompanijama iz te države, pa i onim iz sektora farmaceutske industrije, da ulažu u Srbiji, bude nadu da bi i neke domaće farmaceutske kuće uskoro mogle da pronađu strateškog partnera.

„Obezbedićemo najbolje uslove za indijske kompanije, a nadam se da će i srpske kompanije naći ovde u Indiji plodno tlo za svoje investicije“, poručio je Vučić, obraćajući se učesnicima samita Vibrant Gudžarat.

Jugoremedija AD je, nesumnjivo, jedna od srpskih fabrika lekova koja čeka odgovornog poslodavca. Prema rečima stečajnog upravnika Radovana Savića, proglašavanje bankrota ne znači kraj poslovanja fabrike, „jer prodaja iz bankrota, ili pak vraćanje postupka na usvajanje plana reorganizacije, otvara nove mogućnosti za investitore“.

– Fabrika može da nastavi da radi. Svi uslovi za to postoje i samo je pitanje kojom brzinom će se donositi sudske odluke i kada će se naći investitor. Interesovanja ima, kontaktiralo nas je dosta firmi i pojedinaca, tražeći podatke o fabrici. Zainteresovanih kupaca, dakle, ima a neki od njih su dolazili u razgledanje – objašnjava za Danas Savić.

Nakon što je Privredni sud u Zrenjaninu doneo odluku o bankrotu, Odbor poverilaca Jugoremedije uložio je Apelacionom privrednom sudu žalbu na rešenje o bankrotstvu. Zakonski rok za odlučivanje po žalbi je mesec radnih dana, ali je zbog praznika moguće da ovaj rok bude prolongiran, objašnjavaju poverioci. Za mnoge u Zrenjaninu, a naročito za bivše radnike, pominjanje bankrotstva je bolna tema, mada posmatrano iz ugla pravnika, bankrotstvo ne mora nužno da znači i kraj poslovanja nekog privrednog subjekta.

– Ukoliko Apelacioni privredni sud poništi rešenje o bankrotstvu, ostaje plan reorganizacije o kojem će se glasati, odnosno izjašnjavati. Za očekivati je da poverilac i podnosilac plana reorganizacije, Heta ril estejt, izađe se nekim od investitora i završi taj postupak. S druge strane, bankrot je jednostavnija opcija. Niko ne želi da ulaže u fabriku u kojoj neće moći da nastavi proizvodnju lekova – kaže Savić.

Obeshrabruje podatak da podnosilac plana reorganizacije nije nastavio sa predloženim postupkom dokumentovanja reorganizacije. Naprotiv, Heta je u 2016. godini oglasila prodaju imovine na kojoj ima potraživanja, ali se niko od kupaca nije javio. Da li će kupovina iz bankrota biti rešenje za Jugoremediju pitanje je koje muči potencijalne kupce ove fabrike. Ali, sve bi moglo da krene drugim tokom ukoliko država Srbija, koja raspolaže sa 42 odsto vlasništva u zrenjaninskoj farmaceutskoj kući, dovede strateškog partnera. Treba podsetiti da je svuda u svetu farmaceutska industrija profitabilna grana privrede, pa se logično nameće pitanje zašto to ne bio slučaj i u Srbiji.

Problemi sa Jugoremedijom počeli su u oktobru 2002. kada je fabriku privatizovala makedonska firma Jaka 80, vlasnika Jovice Stefanovića Ninija. Nakon višemesečnog štrajka dela zaposlenih i četiri godine sudske borbe, kada je Savet za borbu protiv korupcije prosledio izveštaj o nakaradnoj privatizaciji Evropskoj uniji, država je raskinula privatizaciju, konstatujući da vlasnik nije ispunio ugovorene obaveze. Fabrikom su naredne četiri godine upravljali radnici na čelu sa Zdravkom Deurićem, koji je kasnije, sa još nekoliko svojih saradnika, sudski procesuiran zbog sumnje da su prilikom osnivanja privrednog društva Penfarm oštetili Jugoremediju. Ove četiri godine obeležiće investiranje u obnovu proizvodnih pogona, zaduživanje kod banaka i pokušaji da se fabrika tenderski proda. Nijedan od pokušaja nije uspeo jer nije bilo zainteresovanih. Fabrika je nastavila da se zadužuje a poslednji veliki kredit kod Hipo banke „zapečatio“ je sudbinu Jugoremedije. U međuvremenu je proizvodne pogone zakupio novosadski Union medic, koji je 1. novembra 2016, izašao iz zakupa. Kada je u decembru 2012. otvoren stečaj, vrednost imovine Jugoremedije stečajni upravnik je procenio na 22 miliona evra, uz ogradu da nije u obzir uzeta vrednost licenci za lekove. Pred stečajnim većem, gde su se ispitivali razlozi za uvođenje stečaja, navedeno je da dugovi premašuju vrednost fabrike što su radnici i mali akcionari osporavali.

Kamen spoticanja za sve, kako za akcionare koji su se za procenu obratili Zavodu za veštačenje Beograd, tako i za poverioca – Hipo banku, bila je vrednost fabrike. Urađena su još tri veštačenja, a procene su se kretale od 11 miliona, preko 68 miliona, do 17 miliona evra, koliko je KPMG procenio vrednost kapitala, što je sud prihvatio. Nakon četvorogodišnjih pokušaja da se pripremi i usvoji plan reorganizacije zrenjaninske fabrike lekova, Privredni sud u Zrenjaninu je 9. novembra 2016. proglasio je bankrot Jugoremedije. Zakupac – Unio medic iz Novog Sada, napustio je pogone 1. novembra 2016. Privatizacioni savetnik Branko Pavlović, inače dobro upoznat sa dešavanjima u zrenjaninskoj fabrici lekova, kaže da ga bankrot nije iznenadio. „Proglašavanje bankrota Jugoremedije nije me iznenadilo, zato što je to najbolja opcija za poverioce i bilo je samo pitanje trenutka kada će se banke, pre svih Hipo, odlučiti za taj korak. Ovo utoliko pre što potraživanjima Hipo banke suštinski rukovodi Austrija uz super viziju ECB“, prokomentarisao je nedavno za Danas Pavlović.

Respektabilan proizvodni potencijal

– Verujem u proizvodni potencijal Jugoremedije. Podsetiću da su se do samo pre dva meseca, u toj fabrici proizvodili lekovi, a bankrot je proglašen zato što podnosilac plana reorganizacije, Heta ril estejt, nije u zakonskom roku dostavio dopunu plana. Tvrdim da nema razloga da se proizvodnja ne nastavi, utoliko pre što u pogonima postoje svi uslovi za to – ističe stečajni upravnik Radovan Savić.

Optimizam akcionara’]

– Mi smo uvek, i kao radnici i kao akcionari, verovali u perspektivu svoje fabrike. Zato smo, u periodu dok smo upravljali fabrikom, ulagali u obnovu pogona. Nadamo se poništenju bankrotstva, jer time ostaju da vrede akcije Jugoremedije. Podsećam, država u Jugoremediji ima 42 odsto kapitala i ne bi trebalo da bude nezainteresovana za njenu sudbinu – komentariše za Danas Vladimir Pecikoza, predstavnik Odbora poverilaca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari