Ljudi su ključni akteri svakog sistema 1

Skup održan 10. februara 2017. godine u Kraljevu na kome su predstavnici 25 lokalnih samouprava iz slivova Zapadne Morave i Kolubare potpisali Protokol o saradnji.

Ishod toga treba da bude objedinjavanje napora i kapaciteta na zajedničkoj prevenciji vanrednih situacija, zajedničkom odgovoru na njih i zajedničkom radu na brzom oporavku, sigurno je, ući će u anale države Srbije.

Bila je to jedna od retkih inicijativa potekli iz baze koja, je za relativno kratko vreme, dobila institucionalnu podršku kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou. Podestimo se, neposredno uoči godišnjice ovog datuma, da je tada, posle višemesečnog intezivnog rada i verifikacije na svakoj od 25 lokalnih Skupština kao najvažnijih organa lokalne samouprave, usvojen akt koji  u svojih 13 članova trasira novi, a mi dodajemo i jedino mogući, pravac delovanja u brobi protiv elementarnih nepogoda.

Saradnja između opština i gradova u slivovima se  uspostavlja na načelima partnerstva, konsenzusa, transparentnosti, odgovornosti, zajedničkog planiranja i usklađivanja aktivnosti, zajedničkog interesa i međusobnog informisanja i autonomnosti svih strana.

Sigurno se pitate šta je pa tu posebno u odnosu na mnogeslične, akte, opštih kvalifikacija i opšte postavljenih ciljieva koji su, mahom, ostajali „mrtvo slovo na papiru“? Posle višemesečnog neposrednog uvida u aktivnosti koje su preduzete po potpisivanju ovog dokumenta, u opštinama i gradovima iz sliva Zapadne Morave, čini nam se da smo, barem delimično, stekli pravo da damo i svoju verziju šta je to, u slučaju ovih dokumenata, i njihove primene posebno. Bez sumnje su to tri stvari, tri činioca. Na pvom mestu su to bolna iskustva iz katastrofalnih poplava iz maja 2014. godine kada su upravo ove lokalne samouprave i pretrpele najveću štetu u Srbiji. A njene katstrofične razmere su bile zaista jedinstvene: Tada su, prisetimo se, u poplavama čije razmere nisu zabeležene u poslednjih 120 godina, bili ugroženi životi, zdravlje i imovina više od 1,6 miliona ljudi (22 procenta ukupnog stanovništva) u 38 opština u centralnoj i zapadnoj Srbiji. O razmerama te katastrofe najbolje govore podatci da je, tada, prema rezultatima izvršene procene, ukupna šteta od poplava iznela 1,7 milijardi evra ili više od 4 procenta BDP. Ovde, kod ovog prvog činioca, bolnih iskustava, svakako treba istaći inicijatora čitave akcije a to je grad Kraljevo, tačnije deo njegove javne uprave koji se, do prošle godine zvao Odeljenje za poslove odbrane i vanredne situacije i inženjersko-geološke i seizmičke poslove koji je formiran, neposredno posle zemljotresa kada se shvatilo da veliku akciju sanacije oštećenih objekata i aktivnosti Štaba za vanredne situacije nije moguće uspešno realizovati bez koordinacije  iz jednog organa gradske uprave. „Naslednik“ tog organa i incijator nastanka ideje umrežavanja lokalnih samouprava i njihovih resursa u rečne slivove je Odeljenje za poslove civilne zaštite grada Kraljeva.

Drugi činilac su bez sumnje ljudi i to pre svih oni zaposleni u javnim upravama opština i gradova koji su neposredno postupali u otklanjanju posledica vanrednih događaja a pre svih  katastrofalnih  majskih poplava 2014. pa i onih iz 2016. godine. Njih je spojila i u nužnost međusobnog udruživanja uverila bolna spoznaja da smo u, kako se to eufemistički kaže, vremenu tranzicije, ostali i bez sistema osposobljenog za postupanje u vanrednim situacijama kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou.

Dodatno vezivno tkivo tih ljudi bila je i njihova pozicija unutar sistema javnih uprava na lokalnom nivou jer su ti poslovi od sredine devedesetih godina , a posebno od 2000-te, bili više nego marginalizovani i u svakom smislu podcenjivanji. Žalosno ali istinito, mnogi od njih sa višedecenijskim iskustvom na poslovima delovanja u vanrednim sitaucijama bili su stigmatizovani sa negativnim ,mahom ideološkim,predznakoma kao neki bespotreban recidiv prošlosti unutar javnih uprava. Treći,  i po nama presudan, činilac jeste snažna podrška  inicijativi umrežavanja lokalnih samouprava u rečne slivove kao njihov novi model interesnog  organizovanja, od strane Stalne konferencije gradova i opština kao asocijacije lokalnih samouprava, noovoformirane Kancelarije za javna ulaganja Vlade Republike Srbije i međunarodnih organizacija koje deluju na području Srbije  poput Evropske unije, Ujedinjenih nacija, FAO-a, UNDP i Svetske banke.

No, posle prve godine iskustva ušlo se u jednu, po nama, fazu neizvesnosti koju indukuje poslovična indolentnost i opuštanje kod , većine, takozvanih donosioca odluka na lokalnom nivou posebno ako nije, kao što Hvala Bogu nije, bilo elemetarnih nepogoda sa većim posledicama. Posle početnog entuzijazma dok su bolna iskustva  iz katasrofa  2014. i 2016.  bila još sveža a radovi na sanaciji posledica  u toku, ušlo se u ciklus izbornih aktivnosti, na lokalnom i nacionalnom nivou  gde se prioriteti političkih akcija na lokalnu bivali redefinisani. O tome, najbolje, a mi dodajemo i najbolnije, svedoče budžetska izdvajanja u većini lokalnih samouprava  za preventivne aktivnosti i  reorganizovanje delova javnih  uprava koji bi trebali da se bave poslovima prevencije u borbi protiv elementarnih nepogoda. Zato, za kraj ovog teksta, uoći godišnjice od potpisivanja Protokola u Kraljevu podesćamo da je  loše bilo koji posao ostaviti nedovršen a u ovom slučaju i vrlo, vrlo opasno. No, mesta za optimizam ima i njegovo uporište jesu opet ljudi, akteri koji su izneli i izdržali prvu godinu stvaranja funkcionalne mreže opština i gradova otpornih na dejstvo elementarnih nepogoda. I podrška koju oni nesmanjenim intezitetom dobijaju od Stalne konferencije gradova i opština, Kancelarije za javna ulaganja Vlade Republike Srbije i međunarodnih organizacija koje deluju na području Srbije  poput Evropske unije, Ujedinjenih nacija, FAO-a, UNDP i Svetske banke. Baš zato želimo da javnosti, u nekoliko narednih tekstova, predstavimo  pojedince i institucije najzanačajnije za realizaciju jednog pionirskog posla u Srbiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari