Mala preduzeća najteže dolaze do novca 1Foto: EPA/ CHRISTIAN BRUNA

Srbija je bankocentrična zemlja, jer više od 90 odsto finansijskog sektora čini kapital banaka, dok se taj udeo u zemljama okruženja i EU kreće između 60 i 80 odsto.

Najviše su time pogođena mikro, mala i srednja preduzeća, koja za banke prosto nisu dovoljno zanimljiva. Preduzetnici potvrđuju da su mogućnosti finansiranja biznisa prilično skučene, i da se najvećim delom oslanjaju na sopstvena sredstva i podršku porodice i prijatelja. U simboličnim procentima prisutni su izvori poput lizinga, mikrokreditnih institucija, korporativnih obveznica ili fondova – rekla je Dragana Stojanović, direktorka USAID projekta „Za bolje uslove poslovanja“ i dodala da ti drugi izvori ni zakonski nisu regulisani, mada se očekuje da će Narodna banka Srbije i Ministarstvo finansija uskoro izaći sa predlogom zakona o nebankarskim finansijskim institucijama.

Prema rečima profesora sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojka Arsića, decenijama su glavne teme ekonomske politike bile visoka inflacija, budžetski deficit i nestabilan kurs dinara, a sada, kada je postignuta izvesna makroekonomska stabilnost, dobro je da se otvaraju pitanja koja su uslov razvoja.

– Najmanji napredak u poslednjih nekoliko godina napravljen je u oblastima vladavine prava i kompetencije državne administracije, što uvećava poslovni rizik i tlo je za korupciju. I pred toga, u Srbiji ima oko 320.000 preduzetnika ili 4,5 na sto stanovnika, što je u nivou evropskog proseka. Problem je, međutim, što se kod nas firme brzo otvaraju i brzo gase, jer privrednicima nedostaju menadžerska znanja, sputavaju ih složene procedure i administrativne prepreke. Zato banke izbegavaju kreditiranje malog biznisa, pa je potrebno da se što pre napravi zakonski okvir za druge modele koji bi taj prostor mogli da pokriju – objašnjava Arsić.

Radojka Nikolić, glavna urednica magazina Biznis i Ekonometar, i sama preduzetnica ali i ekonomska analitičarka, ističe da su prepreke za finansiranje naročito izražene kod početnika u biznisu, iako su njima više nego ostalim, potrebna dostupna sredstva, dugi rok otplate i niska kamata.

– Ma koliko da je studiozno pripremljen biznis plan, ni jedan preduzetnik ne može potpuno da predvidi sve fiskalne i parafiskalne obaveze i zato je važno da su mu dostupna sredstva koja može brzo da koristi pod povoljnim uslovima, kako bi premostio prepreke na početku – ističe Nikolić i potvrđuje da je nakon postignute makroekonomske stabilnosti i dobrih rezultata iz godine preduzetništva, kao i trenda regionalnog povezivanja, sada pravo vreme da se razviju nebankarski sistemi finansiranja.

Usvajanje zakona kojim bi taj segment bio regulisan, za četiri godine doprinelo bi plasmanu oko 870 miliona evra kroz mikrokredite, što bi otvorilo oko 100.000 novih radnih mesta, tvrdi ekspertkinja za razvoj finansijskog tržišta Sandra Rodić.

Statistika

Mikro, mala i srednja preduzeća u Srbiji čine 99,5 odsto ukupnog broja kompanija, zapošljavaju 65 odsto radnika a kreiraju skromnih 32 odsto BDP-a, dok u Mađarskoj, Češkoj ili Hrvatskoj, ovaj sektor generiše između 50 i 60 odsto društvenog proizvoda, pokazuju podaci USAID-a.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari