MAT: EPS kriv za slabiji rast, ali nije najveći krivac 1Foto: Pixabay/Geralt

„Da je EPS kočio privredni rast je tačno, ali da je on bio glavni faktor usporavanja, bilo bi lepo, ali nije tačno“, rekao je Stojan Stamenković, saradnik MAT-a, danas na predstavljanju ove ekonomske publikacije.

Prema njegovim rečima, stopa rasta bruto dodate vrednosti u četvrtom tromesečju prošle godine bila je 3,4 odsto, što je za 0,9 odsto manje nego u prethodnom tromesečju, a polovina tog smanjenja otpada na građevinarstvo. Ova oblast se sa rasta od 20 odsto u drugom kvartalu svela na rast od 2,7 odsto u poslednja tri meseca. Drugi faktor usporavanja privrede odnosio se na pad industrijske proizvodnje i to u podjednakoj meri smanjenjem proizvodnje EPS-a i prehrambene industrije.

„Na smanjenje dinamike BDP-a krajem godine približno podjednako su uticali građevinarstvo i industrijska proizvodnja, a unutar industrije taj uticaj deli se na EPS i prehrambenu industriju“, ocenio je Stamenković.

Stamenković je rekao da je u januaru ove godine izvezeno električne energije u vrednosti 2,9 miliona evra ili 26 odsto manje nego u januaru prošle godine, a da je uvezeno za 10,7 miliona evra ili skoro osam puta više nego u istom mesecu 2018. godine.

Pad proizvodnje nastavljen je i u januaru, ali donekle ublažen u odnosu na decembar prošle godine. Međugodišnji pad industrijske proizvodnje u januaru bio 5,5 odsto, dok je u decembru pad iznosio 6,3 odsto.

„U prvom mesecu ove godine proizvodnja je opala u rudarstvu za 11 odsto, u sektoru snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija za 9,5 odsto, a u prerađivačkoj industriji za 3,6 odsto, a povećan je i spoljnotrgovinski deficit“, rekao je Ivan Nikolić, urednik MAT-a, dodajući da je negativan šok manji nego što se očekivalo zbog recesije u Nemačkoj i Italiji koje spadaju među najveće trgovinske partnere Srbije.

Nikolić je istakao da je ohrabrujuće to što od 170 miliona evra robnog deficita u januaru oko 55 odsto otpada na uvoz energenata (oko 28 odsto) i kapitalnih proizvoda (oko 26 odsto), što ukazuje na investicionu aktivnost.

Stamenković je istakao da je u januaru zabeležen pad u 14 sektora privrede, a rast u devet. Pad proizvodnje u prehrambenoj industriji i industriji motornih vozila i prikolica je poseban problem, a postavlja se pitanje i šta će biti sa dinamikom proizvodnje osnovnih metala s obzirom na kvote EU, kao i sa hemijskom industrijom koju čeka privatizacija.

„U januaru ove godine izvoz motornih vozila i prikolica vredeo je 145 miliona evra i bio je za 14 odsto manji nego u istom mesecu 2017. godine, dok je izvoz osnovnih metala vredeo 119 miliona evra i bio je za 18 odsto manji nego godinu dana ranije“, rekao je Stamenković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari