Miroslava Milenović: Da vidim prvo ko će trčati ispred SNS 1Foto: Medija centar

Miroslava Malenović, finansijska forenzičarka sa američkim i evropskim licencama, nije nepoznata domaćoj javnosti, jer iako se ne bavi ni estradom niti je član neke stranke, vrlo često uzburka političku scenu.

Obično pravu lavinu reagovanja izazivaju njene izjave i izveštaji koje je radila kao članica Saveta za borbu protiv korupcije o netransparentnim tokovima novca, čija je posledica sistem baziran na mreži interesa održavanim iz skrivenih centara moći. Ipak, oni koji su zaduženi da stvari isprave, institucije, Vlada, pravosuđe – ostaju nemi, a saznanjima tog antikorupcijskog tela više se i ozbiljnije bave evorske institucije. Malenovićeva je prošle nedelje ponovo bila u središtu pažnje, nakon što je podnela ostavku na mesto u Savetu. Iako je ranije u razgovoru za naš list i najavila takvu mogućnost jer su, kako je objasnila, mogućnosti za delovanje kroz Savet iscrpljene, pitamo šta je bila “inicijalna kapisla” za taj potez.

– Savet je davao Vladi jedan izveštaj za drugim, otvarao je, jednu za drugom, niz vrlo važnih tema, ali i dalje nema rezultata i ne uspevamo ništa u da pomerimo sa mrtve tačke. Sve vlade, unazad deset godina ignorisale su ga, nijedna se nije susrela sa svojim savetom. Ni aktuelni premijer, evo više od tri godine to ne čini, a osvojio je vlast na krilima borbe protiv korupcije i obećanja da će se sa njom razračunati, da će rešiti 24 predmeta o kojima je Savet izveštavao.

*Premijer je objavio da su rešeni.

– Da, pre skoro dve godine, na jednoj od konferencija za medije, kada su iza njega bili republička tužiteljka Zagorka Dolovac, koja je to i sada, specijalni tužilac Miljko Radisavljević, premijer je pompezno objavio da je tih 24 predmeta rešeno. Nažalost, ni dve godine nakon toga još uvek nemamo ništa. Jedan po jedan predmet zastareva i odlazi u istoriju, a one koji su bili akteri, vidimo na različitim scenama u zemlji. Oni, doduše za to zastarevanje plaćaju najrazličitije vrste cena, pa je i poslednji cirkus u parlamentu politička cena za zastarevanje jednog od tih slučajeva.

*Na koji premet mislite?

– Na ATP Vojvodinu. Prosto je neverovatno da potpisnica ugovora čije je nepoštovanje prozvelo štetu gradu, bude na tom mestu. Ja sam čak i na tviter nalogu okačila sluku gde se vidi ignorisanje nasilja u Skupštini, a ona koja je to trebala da spreči, mislim da plaća cenu za taj slučaj.

*U tom predmetu zastareo je samo jedan segment optužnice protiv bivšeg vlasnika, i to onaj deo koji je poslužio da predmet započne tužilac za organizovani kriminal, da bi se potom spuštalo sve niže. Čemu je služila takva taktika?

– To je matrica koja se dešavala sa više predmeta. Rasparčaju predmete na više nivoa i sudova, jer u mnogim tužilaštvo nije imalo nameru da spozna celu priču o slučaju. Moram da kažem da čak i tužioci koji su hteli da skrenu pažnju da je sliika mnogo šira, koji su hteli da rade, nisu imali podršku i nije bilo političke volje. Bilo je slučajeva da pojedinci iskaču, ali su usamljeni i bez efekta.

*Zbog toga ste odlučili da odete iz Saveta?

– Ja imam utisak da određene teme mogu mnogo dublje i jače otvorim ako nisam članica tog Saveta. Uz to, iako Vlada nema vremena za svoj savet, valjda će ostavke ne razmatra. A bilo bi logično da uz to razgovara i o novim imenovanjima. To je moj poslednji pokušaj da skrenem pažnju da Savet ima samo šest članova, da radimo u nemogućim uslovima. Ukoliko Vladi to telo ne treba, ako je borba protiv korupcije deklarativna, a očigledno jeste, onda stvarno treba preispitati šta mi tu radimo.

*Zašto je izostala finansijska istraga u 24 predmeta?

– Ma sve je izostalo. Ako kažemo da se i sada neki predmeti nalaze u fazi predistrage, imate predmete u kojima je tužilaštvo odustalo od gonjenja, predmete koji se sude, kao Luka Beograd, ali oni na koje je Savet ukazao u svom izveštaju, nisu predmet tužilaštva. Aboliraju se oni koji su bili na najvišim državnim funkcijama, smatra se da nisu ništa loše učinili i čeka protok vremena da se to zatvori, a osobe glavne u nekoliko predmeta, nisu ni salušane… To dokazuje da su sve političke strukture koje su bile na vlasti prethodnih godina, vrlo jasno uvezane i da su pune fioke tih nerešenih slučajeva koji daju korupcioni potencijal, sutra za zastrašivanja, ucenjivanja, za disciplinovanje. A poseban problem su takođe veliki predmeti van te liste, pljačke za koje uopšte ne postoji naznaka da će biti istražene.

*Govorite o kiparskom novcu?

– Pričamo o Kipru i o drugim aferama koje nisu izašle na svetlost dana. Teško je mene kao članicu Saveta naterati da živim virtuelno, kao da se Kipar nije dogodio, da nismo brutalno opljačkani, da je sve bilo po zakonu a da para nema, preduzeća nema, posla nema. Sve je razneto, ali nije opljačkano, nisu dobre privatizacije, ali niko nije kriv, radilo se sa Bahama, Sejšela, ali niko nema odgovornih jer je takav bio zakon, niko nije proveravao poreklo novca jer je bilo nepristojno pitati. Ja tu vrstu “pristojnosti” ne razumem.

*Imate li neka saznanja o tome, novinarima je tema nedostupna?

– Ja sam radila na tom predmetu i smatram ličnim neuspehom što nisam dovoljno uspela da animiram tužilaštvo da skupi hrabrost i da predmet ugleda svetlost dana. Tačno je da se sve dešavalo u vreme sankcija, smatra se da nije patrriotski pričati o tome, jer smo bili prinuđeni da novac iznosimo kako bi smo kupili lekove, struju.

*Da li smo to kupili ili nešto drugo?

– Najčešće nešto drugo, i najčešće su pare završavale u džepovima.

*Zna li se ko je profitirao na tom patrotizmu?

– Svi oni koji su se pojavili kasnije kao veliki investitori a u čije poreklo novca se nije se gledalo. To je ogroman koruptivni potencijal koji izjeda našu državu, jer su svi počeli da čerupaju, da učestvuju u tome. Zbog toga nema političke volje da to reši što je dalje urušavalo sistem.

*Kakve su posledice nerešavanja tih velikih afera?

– Posledica je da u parlamentu možete da čujete kako je premijer imao državničku hrabrost da saopšti kako se neki nelegalni objekti neće rušiti. Zaključujemo da Ppostoje nelegalni objekti A, ako smo bliski vlasti, i nelegalni objekti B, koji to nisu.

*Savamala spada u B?

– Ne, ona se nije ni desila. To je bilo noću, niko nije video, i ko jeste više nije živ. Jasno je da te tri barake ne pripadaju prajm grupaciji. A sve to je signal našoj deci, da uređenog društva nema, da vladavina prava ne postoji, da je borba protiv korupcije deklarativna i da aerodrom Beograd postaje jezero suza za roditelje koji ispraćaju decu tamo gde će moći da daju sve od sebe i da žive normalno od tog rada. Ovde je postalo jasno da ako ne pripadaš političkoj vrhuški, ne postojiš, ti si tri barake u Savamali.

*Postoji i veliki stepen tolerancije kod nepoštovanje zakona, pa kad po Zakonu o dostupnosti informacija imate zatražite podatke od ministartsva ili javnog preduzeća, a oni jedniostavno kažu: neću da dam. I nikom ništa.

– Meni je važno da i čitaoci Danasa i građani znaju da i Savet do podataka dolazi isključivo po tom zakonu,. Mi nemamo pristup informacijama koje su tajne ili neobjavljene. I nas, kao i novinare, nekoliko javnih preduzeća potpuno ignoriše – Srbijagas, Telekom, i oni kazne koje Poverenik određuje, plaćaju od novca koji bi trebalo da se po drugom osnovu ulije u budžet. To je paradoksalno i blesavo, ali je i logično. Kada imate vladu koja neguje tajne ugovore, zašto bi se njeno javno preduzeće našlo na stubu srama ako to isto radi? Sve ide odozgo.

*Ukazuje li to da je reč o koruptivnim ugovorima i podacima koji to otkrivaju?

– Naravno, da nije tako, bilo bi objavljeno. Pa pogledajte samo čitavu glupost koja se izdešavala sa investitorima iz Emirata. Na velika vrata najavljivan je dolazak Al Rafaveda, ali niko nije uspeo da snimi zasejana polja, ne zna se šta se sa time dešava. Znamo i da je na Kopaoniku prodat hotel po upola nižoj ceni, za oko 1,5 miliona dolara, ali ne znamo da li je to bio poklon države potencijalnom velikom investitorom, zapravo ne znamo ni ko je kupio, ni ko će da gradi. Imate sada i novo, Beograd na vodi i čuveni restoran “1975” koji radi bez fiskalne kase. Ali su zbog fiskalnog računa zatvorili jako mnogo pekara i kioska brze hrane.

*U javnosti se čulo da planirate političko angažovanje, da čete biti kandidat za predsednika Srbije. Šta je od toga tačno?

– Sve. Kada je reč o predsedničkom kandidatu ja bih volela prvo da vidim ko će trčati ispred vladajuće stranke, da li će to biti Toma Nikolić, kao što je ovih dana objavljeno. Za mene lično, izazov bi bio ukoliko premijer odluči da trči. Ali, o tome opozicija treba da se dogovori, ona koja je dobila najviše glasača na prethodnim izborima, poput pokreta Dosta je bilo, Demokratske stranke. Mislim da kandidat mora da bude osoba sa integritetom, koja će moći da utre put nekim normalnim promenama. Da li ću to biti ja, ne znam, ali je sigurno da se neću pojaviti kao nezavistan kandidat, jer promene mogu da se ostvare kroz političko angažovanje. A čekaju nas značajni rezovi, poput promene Ustava koja mora da se uradi ozbiljno ili uslova za postojanje nezavisnih medija.

*Koliko su slobodni mediji važni u procesu promena?

– Bez slobodnih i nezavisnih medija nema demokratskog društva. Potrebni su nam oni koji mogu da budu objektivni, da sagledaju stanje u društvu, potrebne su nam i debate, da bismo mogli da pronađemo pravi put u pravosuđu, obrazovanju, kulturi. Mene stvarno brine bilo čije jednoumlje i mislim da je jako opasno ako dozvolimo da mediji ne kotrolišu vlast, nego obrnuto. A mi smo duboko u toj vrsti cenzure i ne mogu da se otmem utisku da trenutno živimo u zemlji u kojoj su mediji udaljeni. Kao da je sve, uključujući i istraživačko novinarstvo, prepušteno nevladinim organizacijama, da biju bitku za novinarsku profesiju i čast.

Dovoljno je: Izvini

*Policija tvrdi da ne sarađujete u istrazi o napadu koji ste imali. O čemu se radi?

– Jedino je tačno u saopštenju MUP-a je da su uradili samo ono što su smeli. Ne mogu da komentarišem to što još nisu saslušali ljude sa kojima sam bila u restoranu “Moskva”, kada sam primetila da me dve osobe prate. Pri tom, to se desilo ne u nekoj zabiti, nego na Zelenom vencu, koji je prektriven kametama, i mogli su da utvrde identitet napadača. A da ne komentarišem to što sam prijavila da sam praćena 6. septembra, a napadnuta sam 21. novvembra. Mislim da mi, posle svega, policija duguje jedno: izvini.

[youtube https://www.youtube.com/watch?v=npZpyB5fN5s]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari